Home » Moje tijelo » Koža, kosa i nokti

Koža, kosa i nokti

Koža je najveći organ našeg tijela, površine otprilike 2m2 i debljine 1,5 do 3mm. Prekriva čitavo tijelo štiteći ga od mehaničkih i kemijskih ozljeda te sprječava isparavanje tjelesnih tekućina. Koža također sprječava ulazak različitih uzročnika bolesti u tijelo, poput bakterija, sudjeluje u održavanju stalne temperature tijela, sudjeluje u izlučivanju štetnih, otpadnih tvari, a svojim osjetilima registrira dodir, bol, toplinu i hladnoću.

Koža je građena od dva sloja: gornji sloj je pousmina ili pokožica, a donji sloj je usmina. Pousmina je mnogo tanja od usmine. U donjim slojevima nalaze se stanice koje se dijele i tako nadomještaju rožnate, odumrle stanice u gornjim slojevima koje se neprestano ljušte. Stanice donjih slojeva sadrže pigmentna zrnca koja daju koži boju. Na završecima prstiju ruku i nogu, s gornje strane, pousmina stvara nokte koji imaju zaštitnu ulogu, a građeni su od debelog sloja rožnatih kožnih stanica. Usmina je mnogo deblji sloj u kojem se nalaze krvne i limfne žile, živčani ogranci, osjetilna tjelešca, snopići glatkih mišića, korijeni dlaka i kožne žlijezde povezane s pousminom. Koža je najtanja na kapcima, a najdeblja je na leđima. Lojne žlijezde u koži otvaraju se pri korijenu dlačica. Izlučuju loj, masnu tvar koja podmazuje dlaku i okolnu kožu te je tako čini elastičnom i otpornijom na isušivanje. Znojne žlijezde pod kontrolom su autonomnog živčanog sustava te izlučuju znoj koji se sastoji od vode, soli, različitih otpadnih tvari i mokraćevine. Znojne žlijezde obavijene su spletom kapilara što omogućuje izmjenu tvari, odnosno izlučivanje štetnih tvari iz krvi. Znoj dospijeva na površinu kože putem izvodnih kanalića koji se otvaraju u obliku sitnih pora. U koži ima preko 2 milijuna žlijezda znojnica, a najviše ih se nalazi ispod pazuha, na dlanovima i tabanima te na čelu. Znojenjem se tijelo rashlađuje, što je osobito važno kod velikih vrućina ili tjelesnog napora. Osim vode koju je tijelo izgubilo znojenjem, potrebno je nadoknaditi i sol.

 

Zdravlje kože

Koža je vrlo osjetljiv organ, a za njezino zdravlje potrebno je održavati higijenu tijela redovitim pranjem, odgovarajućom, uravnoteženom prehranom, boravljenjem na svježem zraku te nošenjem prikladne odjeće. Osobitu pažnju treba posvetiti koži u vrijeme puberteta kada se pod utjecajem spolnih hormona pojačava rad žlijezda lojnica zbog čega one postaju osjetljivije i sklonije upalama. Tako nastaju prištići ili akne za čije se je liječenje najbolje obratiti liječniku dermatologu. Kožu treba štititi od izloženosti suncu za vrijeme najvećih dnevnih vrućina jer ultraljubičaste zrake imaju štetno djelovanje koje, uslijed dugotrajne izloženosti, mogu uzrokovati opasnu bolest – rak kože. Kožu mogu zahvatiti i različite gljivične bolesti ili nametnici poput ušiju i svraba, za čije se je liječenje potrebno obratiti liječniku.

 

Kako možemo nahraniti svoju kožu?

Raznovrsna, uravotežena prehrana može mnogo učiniti za dobro zdravlje kože i njen lijepi izgled, dok hrana bogata raznim biološki aktivnim tvarima, poput omega-3 masnih kiselina ili fitonutrijenata i antioksidanata iz raznog voća ili povrća može imati zaštitni učinak za kožu. Te namirnice su:

  • mrkva, marelice, naranče, dinja, bundeva te drugo žuto i narančasto voće i povrće;
  • špinat, blitva, te drugo zeleno lisnato povrće;
  • rajčica i avokado;
  • borovnice, jagode, maline, kupine, brusnice, nar;
  • mahunarke poput graha, graška, slanutka, soje i leće;
  • losos, srdela, inćuni, skuša, tuna i druge masne ribe;
  • orašasto voće poput badema, lješnjaka, oraha, kikirikija;
  • lanene, chia, sezamove i suncokretove sjemenke.

S druge strane, neke namirnice mogu utjecati na pogoršanje stanja kože. Na primjer, neka istraživanja pokazuju da prehrana sa mnogo industrijskih, prerađenih namirnica koje su bogate šećerom i bijelim brašnom te zasićenim mastima te trans-masnim kiselinama potiče starenje kože. Važno je zapamtiti da ne tražimo određene namirnice koje su dobre za našu kožu, već trebamo imati odgovarajuću, raznovrsnu i uravnoteženu prehranu u cjelini.

 

Kosa

Na našem tijelu se nalaze dlake na gotovo svakom dijelu tijela osim na usnama, dlanovima ruku, te stopalima. Neke dlake su vidljive, poput kose, obrva ili trepavica, dok su neke gotovo nevidljive. Dlake imaju različite uloge, na glavi kao kosa omogućuje da je glavi toplo i mekano. Trepavice štite oči smanjujući količinu svjetla i prašine, dok obrve štite oči od znoja koji kaplje sa čela. Prosječno imamo oko 100.000 vlasi na glavi, ali svakodnevno može pasti oko 50 do 100 vlasi tijekom pranja kose, četkanja ili češljanja ili dok ne radimo ništa. No bez brige, nove dlake stalno zamjenjuju one koje su ispale. Svaka vlas kose na glavi raste oko 2 do 6 godina, potom miruje nekoliko mjeseci i na kraju ispadne. Potom ju zamijenjuje nova vlas koja počinje rasti iz istog folikula dlake. Ovaj ciklus rasta kose, mirovanja, ispadanja i zamjene, održava odgovarajući broj vlasi na glavi. Boja kose dolazi od melanina, pigmenta koji daje kosi i koži njenu boju. Što je nečija kosa svjetlija, sadrži manje melanina. Osoba sa smeđom ili crnom kosom ima mnogo više melanina od nekoga s plavom ili crvenom kosom. Stariji ljudi gube pigment melanin u kosi, a kosa im potom sijedi, izgleda sive ili bijele boje. Često je tip kože sličan kao tip boje kose. Na primjer, mnogi ljudi s plavom kosom imaju svijetliju kožu, a mnogi ljudi s tamnijom kožom imaju tamno smeđu ili crnu kosu. Uobičajeno je da naslijedimo boju kose od jednog ili oba roditelja. Kada je u pitanju tip kose, folikula kose određuje razliku u tipu kose, odnosno neka folikula kose je strukturirana tako da tvori kovrčavu kosu, a druga ravnu kosu. Folikula omogućuje i to da li će kosa biti gusta i čvrsta ili tanka.

 

Kako kosa raste?

Bilo da raste iz glave, ruku ili na leđima, dlaka ili vlas iz kože raste na isti način. Ona započinje svoj rast u korijenu kose, odnosno dlake, koji je smješten ispod kože, gdje se stanice povezuju da tvore keratin, a to je bjelančevina koja izgrađuje dlaku ili vlas kose. Korijen kose ili dlake se nalazi unutar folikule. Kada kosa počinje rasti, gura se iz korijena i iz folikule kroz kožu. Tanke krvne žile u podnožju svake folikule hrane korijen kose ili dlake kako bi mogla rasti. Kada kosa ili dlaka dođe na površinu kože, stanice unutar vlasi ili dlake više nisu živi. Vidljivi dio kose ili dlake na svakom dijelu tijela sadrži mrtve stanice. To je razlog zašto ne osjetimo bol kada se šišamo. Gotovo svakoj folikuli dlake nalazi se pridružena žlijezda lojnica koja proizvodi masnoću – loj, što čini kosu ili dlaku sjajnom i donekle vodootpornom. Ponekad, primjerice u vrijeme puberteta, ove žlijezde mogu lučiti previše masnoće, a kosa tada može izgledati masna. U tom slučaju, potrebno je voditi više računa o osobnoj higijeni.

 

Njega i zdravlje kose

Najvažnije za kosu je održavati ju čistom, redovito ju prati blagim šamponom i rasčešljavati da bude čista i uredna. Neki ljudi kosu peru svaki dan, a drugi jednom ili dva puta tjedno. To ovisi o samoj kosi i što se radi s kosom, da li smo se oznojili tijekom vježbanja ili smo ju tretirali nekim sredstvom poput gela ili laka za kosu, a kosa je, kao i koža, najizloženija vanjskim utjecajima. Često koristimo različita sredstva za uljepšavanje kose i različite frizure, međutim, prava ljepota kose dolazi iznutra, odnosno od pravilne, uravnotežene prehrane. Najbolje namirnice koje utječu na zdravlje i ljepotu kose su voće, cjelovite žitarice, zeleno lisnato povrće, narančasto voće i povrće poput mrkve, orašasto voće poput oraha, badema, plava riba, grahorice, jogurt, jaja i meso. Navedene namirnice dati će kosi dovoljno bjelančevina, omega-3 masnih kiselina važnih za rast i gustoću kose, vitamina (osobito biotin i vitamin A) i minerala (poput željeza, selena i cinka) koji utječu na formiranje vlasi, sprječavanje njenog preranog gubitka te na njenu čvrstoću i sjaj.

 

Nokti

O noktima najčešće razmišljamo kada ih trebamo skratiti ili obojati u neku trendovsku boju. Tvrda površina noktiju štiti vrhove prstiju na rukama i nogama. Sami nokti izrađeni su od keratina, a to je ista tvar koju tijelo koristi za izradu kose i gornjeg sloja kože. Nokti počinju rasti u svom korijenu, ispod kutikule. Kada stanice korijena nokta rastu, one guraju stare stanice noktiju koje se potom poravnaju i otvrdnu zahvaljujući keratinu, bjelančevini koja ih gradi. Nokat hrane sitne krvne žile te im daju ružičastu boju. Nokti rastu sporo, oko 2,5mm svaki mjesec. Tom brzinom rasta može potrajati oko 3 do 6 mjeseci da se u potpunosti obnovi nokat. Kutikula je dodirna točka nokta i kože koja štiti novi nokat dok raste iz svog korijena. Lunula, od latinske riječi za “mjesec”, je blijedi polukrug iznad kutikule, a najljepše se vidi na palcu.

 

Njega i zdravlje noktiju

Važno je održavati nokte uredno podrezanima i čistima. Nokte nije dobro gristi te rezati kutikulu – kožicu jer može doći do infekcija. Neki od najčešćih problema noktiju su:

  • urasli nokti – kada se nokat zaobli i prodre u kožu što uzrokuje bol, a ponekad i infekciju;
  • ozljeda noktiju – kada nešto vrlo teško padne na nožni palac ili kada pričepite prst u ladici ili vratima. Modrica se može pojaviti ispod ozlijeđenog nokta, a ponekad ozljeda bude toliko velika tako da nokat otpadne. Novi nokat sa vremenom može narasti na svoje mjesto;
  • deformacija noktiju – kada nokat nije gladak, poput zdravog nokta. Ljudi koji često grizu svoje nokte mogu imati ovaj problem, te ako netko ima neku bolest koja utječe na zdravlje i zgled nokta;
  • zanoktica – kada labavo visi „trakica“ mrtve kože s ruba nokta. Možemo povrijediti kutikulu ako ju neoprezno skinemo, a može se dogoditi i infekcija nastale povrede.

Nemojte se iznenaditi ako vaš liječnik pregleda izgled vaših noktiju, nokti mogu pokazati znakove nečijeg stanja zdravlja. Na primjer, kada liječnik pritisne vaše nokte, na taj način provjerava cirkulaciju krvi, a može naći promjene koje mogu biti povezane s problemima kože, bolesti pluća, anemije i nekih drugih medicinskih stanja.

Pravilna prehrana može pomoći cjelokupnom zdravlju pa tako i zdravlju noktiju, te može doprinijeti njegovoj boljoj čvrstoći i bržem rastu. Neke od namirnica su osobito dobre za nokte, poput mahunarki, graha, graška koji sadrže mnogo bjelančevina koji podupiru rast nokta. Bogate su i vitaminima B-kompleksa, a osobito biotinom koji potiče gustoću nokta i sprječava njegovo pucanje, te željezom potrebnim za dobro zdravlje noktiju. Pšenične klice i suncokretove sjemenke odličan su izvor potrebnog vitamina E i B6, bjelančevina i cinka, a odlično se mogu uklopiti u prehranu u različite žitarice za doručak (muesli), smoothije ili variva, salate i juhe. Jaja i plava riba izrazito su bogati potrebnim vrstama bjelančevina, vitaminima i mineralima potrebnim upravo za rast i čvrstoću noktiju.


Podijeli:

Školica zdrave prehrane

Novi projekt Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo nazvan »Školica zdrave prehrane« počinje se od travnja 2016. provoditi u OŠ Srdoči.

Opširnije

Indeks tjelesne mase (BMI)

Indeks tjelesne mase - ITM ili BMI (body mass index) koristi se kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima (BMI = kg/m2).
Stanje uhranjenosti određen pomoću ITM može se koristiti kao pokazatelj prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, ali ne u svrhu dijagnoze debljine ili zdravlja pojedinca. Za djecu i mladež koriste se tablice, dok odrasli mogu provjeriti svoj ITM na slijedećem linku...
Opširnije

Anketa

Smatrate li da treba uložiti puno truda u pravilnu prehranu?

Vidi rezultate

Loading ... Loading ...
Na vrh