Home » Moje tijelo » Masno tkivo

Masno tkivo

ulje

Briga oko prekomjerne tjelesne težine, odnosno debljine sve je veća, jer uzrokuje velike i ozbiljne zdravstvene probleme i može zauvijek narušiti zdravlje. Međutim, određena količina masnog tkiva izuzetno je bitna za normalne svakodnevne funkcije. Masno tkivo, odnosno vezivno tkivo koje sadrži masti, ima ulogu štititi, grijati i dati energiju našem tijelu, ali i još mnogo toga važnog. Ta važnost dolazi do izražaja tijekom puberteta i tijekom određenih životnih stanja, poput važnosti stvaranja majčinog mlijeka, ali i tijekom nekih bolesti.

Prevelika količina masnog tkiva uzrokuje velike i ozbiljne zdravstvene probleme poput srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti, te nekih oblika raka, a sve ove bolesti mogu se spriječiti upravo ravnotežom količine masnog tkiva. Premala količina masnog tkiva može također ozbiljno, pa čak i trajno ugroziti zdravlje, a osobito su pri tome ugrožene one djevojčice i dječaci kada žele imati što manju tjelesnu težinu, što dugoročno može dovesti do bolesti poremećaja prehrane, odnosno anoreksije. Stoga je vrlo važna ravnoteža količine masnog tkiva.

Masno tkivo je slobodno vezivno tkivo koje ispunjava prostor između organa i tkiva, te tijelu pruža strukturnu i metaboličku podršku. Iako je mast glavna komponenta masnog tkiva pohranjena u masnim stanicama, ona nije jedina. Druge stanice su jednako važne kao i masne stanice, te utječu na naše zdravlje, čuvaju ga i sprječavaju neke bolesti. Masno tkivo raspoređeno je u pet glavnih “skladišta”: potkožno (ispod kože), visceralno (oko unutrašnjih organa, najviše oko bubrega i srca), iza očne jabučice, trbušne opne, u koštanoj srži, mišićnom tkivu i tkivu dojke. Ono služi kao sloj zaštite, ublažava moguće udarce, održava smještaj organa. Dojenčad i mala djeca imaju kontinuirani, uravnoteženi sloj masnog tkiva potreban za normalno funkcioniranje te zaštitu zdravlja i tijela, a sve većim kretanjem, kako rastu, taj sloj masnog tkiva sve se više stanjuje, sve do puberteta. Količina masnog tkiva daje tijelu oblik, određuje naš izgled. Važnost masnog tkiva je i ta da nam pomaže pri održavanju normalne tjelesne temperature. Količina masnog tkiva ovisi o spolu i dobi. Novorođenče ima oko 10 do 12% masnog tkiva i ta količina je uglavnom ista do puberteta, ukoliko se ne udebljamo ili smršavimo i tako promijenimo količinu masnog tkiva. Ulaskom u pubertet događaju se razlike u količini masnog tkiva pri čemu djevojke trebaju imati do 25% masnog tkiva, a dječaci oko 15%. Kako starimo taj postotak masnog tkiva raste za oko 1% godišnje, ukoliko se pretjerano ne udebljamo. Svoj vrhunac količine masnog tkiva imamo oko navršene 60. godine kada se količina masnog tkiva starenjem postepeno smanjuje.

Glavna funkcija masnih stanica je skladištenje lipida, odnosno masnoća, koje, ovisno o potrebama, zadovoljavaju naše energetske potrebe. Svaki višak energije dobiven od hrane koju ne potrošimo tjelesnom aktivnosti, pohraniti će se u obliku masnoća u naše masno tkivo. To je način kako se debljamo. Najbitnija je energetska ravnoteža između prehrane i tjelesne aktivosti, ničeg premalo i ničeg previše.

Sagorjevanje masnoća u procesu dobivanja energije zahtjeva dovoljno kisika, tako da je bitna vrsta tjelesne aktivnosti. Nešto malo masnoća će se sagoriti tijekom vježbanja, poput trčanja, igranja ili neke utakmice, dakle u kratkim vremenskim periodima. Ali ako želimo da se izgubi više masnog tkiva, odnosno sagori, tada trebamo više i duže vježbati, odnosno, treba uložiti više vremena i odabrati prilagođenu vrstu tjelesne aktivnosti, odnosno sporta. U procesu dobivanja energije, tijelo treba uložiti dvostruko više energije da sagori masnoće nego što treba za sagorijevanje bjelančevina i ugljikohidrata.

Kada se rodimo, imamo određenu količinu masnih stanica. Pa zašto mi koristimo izraz stjecanja i gubitka masnog tkiva, ako rođenjem imamo sve stanice koje ćemo uvijek imati? Hranjive tvari će se sagoriti i tijelu dati energiju. Ukoliko unosimo više hrane od svojih potreba, od te hrane dobivamo i više energije nego što potrošimo energije tjelesnim radom. Tada će tijelo višak dobivene energije pretvoriti u masnoće, trigliceride i pospremiti ih u masno tkivo. Tijekom vremena, ako te pohranjene masnoće ne koristimo kako dodatno gorivo, tijelo će te masnoće pohraniti u masne stanice na dugoročnoj osnovi. Što je veće skladištenje, masna stanica postaje veća. Ne stvaraju se nove stanice, niti stare stanice ne propadaju. One jednostavno samo promijene veličinu i oblik. Ukoliko se ne iskoriste odmah za proces dobivanja energije, ugljikohidrati i bjelančevine iz hrane mogu biti pretvoreni u trigliceride spremne za skladištenje, i tako doprinose rastu masne stanice, odnosno debljanju. Jedini način da se smanji veličina masne stanice je da se sagore masti kao gorivo potrebno za tjelesne aktivnosti.

 

Problemi sa neodgovarajućom količinom masnog tkiva

Ondje gdje se mast pohranjuje u tijelu utječe na različite potrebe tijela za različitim masnoćama (kolesterol, esencijalne masne kiseline) te tako utječe na zdravlje. Odnosno, masno tkivo smješteno oko trbuha (tzv. visceralno ili intra-abdominalno) u slučajevima njegove prekomjerne količine, dakle usljed pretilosti ili debljine, može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, poput šećerne bolesti tipa 2, bolesti srca i druge srčano-žilne bolesti, inzulinske rezistencije i nekih oblika raka. Navedene bolesti su najčešće po oboljevanju i smrtosti, u svijetu pa i kod nas. Najčešći uzrok oboljevanja od ovih bolesti je prekomjerna tjelesna težina i pretilost, odnosno prekomjerna količina masnog tkiva. Potkožno masno tkivo, koje se nešto više nakuplja na bedrima i stražnjici (osobito kod žena) je manje metabolički aktivnije od visceralnog masnog tkiva te je manje štetno za zdravlje. Međutim, ukoliko je potkožno masno tkivo prekomjerno, tada je i visceralno masno tkivo prekomjerno i tada može uzrokovati pojavnost navedenih bolesti. Svakako treba naglasiti da, kao što prekomjerna količina masnog tkiva može ugroziti zdravlje, također i nedovoljna količina masnog tkiva može biti opasna za zdravlje. Masno tkivo daje tijelu komponente važne za imunitet, za proizvodnju hormona, utječe na funkcije i zdravlje tkiva, cijelog organizma općenito, važno je za iskorištavanje vitamina topljivih u mastima poput vitamina A ili D itd. Dakle, u slučajevima nedovoljne količine masnog tkiva, u stanju mršavosti, možemo ozbiljno ugroziti zdravlje, pa čak i trajno. Djevojke su mnogo češće nego dečki pretjerano mršave, najčešće zbog želje da izgledaju što mršavije, misleći da su tako ljepše. Pretjerana mršavost usljed izbjegavanja jela, i/ili prevelike tjelesne aktivnosti, može dovesti do vrlo ozbiljnog, po život opasnog poremećaja – anoreksije. Dugotrajno, takvo stanje može nepovratno ugroziti zdravlje, osobito reproduktivno zdravlje djevojke. Općenito, nedovoljna količina masnog tkiva u djece utječe na slabiji imunitet i usporeniji rast i razvoj.

 

Kako možemo održati odgovarajuću količinu masnog tkiva?

Za dobro zdravlje, količina masnog tkiva u dječaka ne bi trebala biti manja od 5% niti veća od 31%, a u djevojaka ne manja od 12%, a ne veća od 36%. Stoga su preporučene količine masnog tkiva za dječake od 11 do 25%, a za djevojke od 16 do 30%. Oko određivanja količine masnog tkiva i njene regionalne raspodjele mogu pomoći obiteljski liječnik ili pedijatar. Određena vrsta hrane koju često jedemo, svojom kakvoćom može utjecati na veće nakupljanje masnoća, ali i na to da li ćemo se udebljati, no to također ovisi o razini tjelesne aktivnosti kojom se bavimo. Najvažnija je energetska ravnoteža. Sva energija dobivena od hrane, ukoliko se ne utroši za osnovne potrebe tijela, za metabolizam i tjelesne aktivnosti, tijelo će dobiveni višak energije od te hrane pospremiti u masno tkivo. Hrana koja je bogata energijom je ona koja sadrži mnogo šećera i masti, poput slatkiša i različitih slastica, grickalica, pekarskih proizvoda, zaslađenih napitaka i kao takva može više doprinjeti nakupljanju masnog tkiva, odnosno debljanju, ukoliko tijelo ne potroši dobivenu veliku količinu energije. Primjerice, čokolada od 50g, dakle ona manja, sadrži mnogo šećera (29g) i masti (15g), malo bjelančevina (3,2g), koji daju tijelu energiju od 265kcal, a tu energiju možemo potrošiti, primjerice, tako da brzo trčimo oko 25 minuta.

Stoga, za odgovarajuću količinu masnog tkiva moramo uravnotežiti energiju dobivenu hranom sa energijom koju trebamo za metabolizam i obavljanje tjelesnih aktivnosti. Umjerena i redovita tjelesna aktivnost zajedno sa uravnoteženom prehranom koja rijetko sadrži namirnice bogate šećerima i mastima može pomoći u održanju odgovarajuće količine masnog tkiva. Važno je dati prednost „nutritivno bogatijoj“ hrani, poput voća i povrća, mliječnih proizvoda, ribe, jaja u odnosu na „energetski bogatu“ hranu.

 


Podijeli:

Školica zdrave prehrane

Novi projekt Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo nazvan »Školica zdrave prehrane« počinje se od travnja 2016. provoditi u OŠ Srdoči.

Opširnije

Indeks tjelesne mase (BMI)

Indeks tjelesne mase - ITM ili BMI (body mass index) koristi se kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima (BMI = kg/m2).
Stanje uhranjenosti određen pomoću ITM može se koristiti kao pokazatelj prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, ali ne u svrhu dijagnoze debljine ili zdravlja pojedinca. Za djecu i mladež koriste se tablice, dok odrasli mogu provjeriti svoj ITM na slijedećem linku...
Opširnije

Anketa

Smatrate li da treba uložiti puno truda u pravilnu prehranu?

Vidi rezultate

Loading ... Loading ...
Na vrh