Home » Moje tijelo » Srčano žilni sustav

Srčano žilni sustav

Tijelo treba stalni dotok krvi da bi radilo ispravno. Krv donosi kisik i hranjive tvari u sve tjelesne stanice, koje im trebaju za normalan rad i život, što je iznimno važno jer bez kisika osoba može umrijeti. Srčano-žilni sustav surađuje s drugim tjelesnim sustavima. Zajedno sa dišnim sustavom svakoj stanici tijela osigurava kisik i hranjive tvari, a istovremeno uklanja otpadne tvari i ugljični dioksid. Hormoni proizvedeni od strane endokrinog sustava (npr. inzulin iz gušterače) također se prenose putem krvi, a pomoću njih kao i raznih drugih tvari prenose se važne informacije i upute za pravilan rad svih organa.

Srce je organ veličine stisnute šake, građen od posebne vrste poprečno-prugastog, tzv. srčanog mišićnog tkiva i obavijen zaštitnom opnom, osrčjem. Nalazi se u prsnoj šupljini s lijeve strane tijela. Ono radi kao pumpa koja ritmičkim stezanjem i opuštanjem potiskuje krv u krvne žile. Mišićnom pregradom srce je podijeljeno na desnu i lijevu polovicu od kojih svaka ima dvije komore: pretklijetku i klijetku. Kad je srčani mišić opušten, krv iz vena ulazi u pretklijetke. One se stežu i potiskuju krv u opuštene klijetke, koje se zatim stežu i potiskuju krv u arterije. Na mjestu gdje se vene spajaju s pretklijetkama, između pretklijetki i klijetki te između klijetki i arterija, nalaze se pregrade, tzv. zalisci, koji sprječavaju vraćanje krvi. Radom srca upravlja područje građeno od posebnog tkiva, smješteno u desnoj pretklijetki, koje stvaranjem impulsa potiče srce na ritmičko stezanje. Ubrzavanje i usporavanje srčanog ritma pod kontrolom je vegetativnog živčanog sustava. Za vrijeme mirovanja, srce odrasle osobe steže se i opušta 60-80 puta u minuti, dok kod djece radi brže, 70-100 puta u minuti. Kod tjelesnih napora, npr. kod trčanja ili preskakanja konopa taj se broj znatno povećava, jer srce mora brže i više opskrbljivati sve organe kisikom i hranjivim tvarima.

Arterije su krvne žile koje odvode krv iz srca prema svim dijelovima tijela. Njihove su stijenke građene od glatkog mišićnog tkiva, vrlo su čvrste i elastične kako bi podnijele velik pritisak pod kojim krv izlazi iz srca. Pritisak krvi (krvni tlak) u arterijama se s udaljavanjem od srca sve više smanjuje. Aorta, glavna arterija koja izlazi iz srca, grana se u brojne arterije koje odvode krv prema svim dijelovima tijela. Arterije se granaju u sve tanje i tanje ogranke, sve do najtanjih krvnih žila koje nazivamo kapilare. U njima je pritisak krvi već prilično nizak, pa je moguće da je njihova stijenka građena od samo jednog sloja stanica što omogućuje izmjenu tvari između krvi i stanica u okolnom tkivu. Kisik i hranjive tvari izlaze iz kapilara u tkivo, a u kapilare, u krv ulaze ugljikov dioksid i druge otpadne tvari. Kapilare se spajaju u sve deblje žilice i žile koje nazivamo vene, a one vode krv natrag prema srcu. Budući da je tlak krvi u venama nizak, njihove su stijenke tanje i nisu tako elastične kao kod artetija. Kretanje krvi prema srcu kroz vene pomažu okolni mišići svojim stezanjem, a unutar glavnih vena nalaze se mišićni zalisci koji sprječavanju vraćanje krvi.

Krv se u našem tijelu kreće dvama glavnim tokovima: velikim i malim optokom krvi. Veliki optok krvi počinje u lijevoj klijetki koja istiskuje krv bogatu kisikom, tzv. arterijsku krv, u aortu. Ona se grana u arterije koje odvode krv prema svim dijelovima tijela, uključujući i ogranke koji dovode krv prema srcu. Arterije se u organima i tkivima granaju u kapilare gdje krv, zbog vezanja ugljikovog dioksida i ostalih otpadnih tvari postaje zagasito crvene boje i nju nazivamo venska krv. Kapilare prelaze u sve deblje vene koje vraćaju krv prema srcu. Glavne vene ulijevaju se u desnu pretklijetku, čime završava veliki optok krvi.

Mali optok krvi počinje u desnoj klijetki. Ona potiskuje vensku krv u plućnu arteriju koja se u plućima grana u vrlo gustu mrežu kapilara koje oblažu plućne mjehuriće. Preko stijenke plućnih kapilara, ugljikov dioksid izlazi iz krvi u pluća, a kisik iz pluća ulazi u krv. Krv tada postaje svijetlocrvene boje, to je arterijska krv. Kapilare se spajaju u sve deblje vene, a plućne vene vraćaju krv prema lijevoj pretklijetki, čime se završava mali optok krvi.

Limfa je bezbojna tekućina, a nastaje istjecanjem krvne plazme, koja sadrži vrlo malo bjelančevina, iz kapilara u okolne međustanične prostore. Budući da limfa iz tih prostora odnosi otpadne tvari poput masti, bjelančevina i dijelova odumrlih stanica, ona se više ne vraća u krvne žile, već ulazi u posebne, tzv. limfne žile koje se skupljaju u sve deblje ogranke. Glavne limfne žile neposredno prije srca spajaju se s glavnim venama. Tok limfe u limfnim žilama omogućuje pritisak okolnim mišićima. Limfne žile prolaze kroz limfne čvorove koji sudjeluju u obrani organizma od bolesti, a osobito ih mnogo ima uz dišne puteve, oko crijeva i krajnika, u preponama i vratu te ispod pazuha. U njima dozrijevaju limfociti.

U limfni sustav ubrajaju se slezena, koja čisti krv od uginulih stanica i bakterija, te prsna žijezda ili timus, smještena ispod prsne kosti i aktivna do puberteta, u kojoj dozrijevaju limfociti. Svoj limfni sustav ste sigurno osjetili kada ste bili bolesni, poput upale grla, tada ste osjetili otečene “čvorove” na obje strane svog vrata. To su limfni čvorovi, a oni sadrže razne stanice imunosnog sustava. Kada nemamo nikavu upalu, limfni čvorovi su mali i okrugli, te ih ne primjećujemo. No, kada su otečeni, odnosno povećani, to znači da je imunološki sustav u velikom poslu, pojačano proizvodi stanice poput leukocita i limfocita potrebne za obranu organizma od virusa i bakterija.

 

Oštećenja i bolesti krvnih žila

Među najčešćim srčano-žilnim bolestima je ateroskleroza ili arterioskleroza, a to je bolest koja nastaje zadebljanjem unutarnjih stijenki arterija čime one postaju krute i krhke te im se tako smanjuje promjer. Zadebljanja nastaju taloženjem masti, bjelančevina i različitih soli u stijenke žila, što otežava protok krvi, uzrokuje se stvaranje ugrušaka, a time i začepljenje krvne žile. Povisuje se krvni tlak. Smanjeni protok krvi uzrokuje oštećenja na organima koji ne dobivaju dovoljnu količinu hranjivih tvari i kisika. Ukoliko dođe do začepljenja arterija koje opskrbljuju samo srce, dolazi do srčane kapi ili infarkta koji ima za posljedicu odumiranje dijela srčanog mišića, a može završiti i smrću.

Uslijed ozljede tkiva, nastaje oštećenje krvnih žila što uzrokuje krvarenje. Ukoliko se radi o velikim ozljedama, čovjek može izgubiti mnogo krvi, što može uzrokovati i smrt. Čovjeku koji krvari potrebno je hitno pružiti pomoć, a izgubljena krv mora se nadomjestiti transfuzijom.

 

Kako možemo pomoći svom srcu i srčano-žilnom sustavu da bude zdravo?

Većina djece se rađa sa zdravim srcem i važno ga je održavati zdravim kao i svoj srčano-žilni sustav, a to možemo na nekoliko načina:

  • zapamtite da srce je mišić. Ako želite da bude jako, morate ga vježbati. Vježbamo ga tako da smo tjelesno aktivni, kao što je trčanje, preskakanje konopa, plesanje, plivanje, rolanje, vožnja biciklom, bavljenje bilo kojim sportom ili jednostavno, igranje s prijateljima poput lovice, penjanjem uz stepenice. Potrudite se biti aktivni svaki dan barem 30 minuta, a dulje bi bilo još bolje, ne samo za srce, nego i za mišiće i kosti te cijelo tijelo;
  • jedite raznovrsnu hranu, dosta voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, a izbjegavajte hranu bogatu solima, šećerom, zasićenim i trans mastima. Čitanje deklaracije na hrani može vam pomoći vidjeti da li omiljeni slatkiši ili grickalice sadrže te nepoželjne sastojke koji pogoduju nastanku aterosklerotskih naslaga na krvnim žilama i tako uzrokuju oboljevanje od srčano-žilnih bolesti;
  • svakodnevno koristite maslinovo ulje koje sadrži mononezasićene masne kiseline koje povoljno djeluju na masnoće u krvi, čime se može spriječiti oboljevanje od srčano-žilnih bolesti;
  • najmanje dva puta tjedno jedite plavu ribu poput srdela, inćuna, tune ili skuše koje su bogate omega-3 nezasićenim masnim kiselinama vrlo važnim za zdravlje srčano-žilnog sustava. Te masne kiseline možete dobiti i iz lanenih ili chia sjemenki. Najbolje ih je smiksati sa bobičastim voćem, mlijekom ili jogurtom što može biti sjajan odabir međuobroka umjesto industrijskih grickalica;
  • potrudite se jesti svaki dan barem 2 komada voća i 3 obroka povrća dnevno. Osobito obratite pažnju da često jedete crveno-ljubičasto obojeno voće (npr. crno grožđe, borovnice, trešnje, jagode, maline, kupine, brusnice) i povrće (npr. rajčica, paprika, kupus ili cikla). Fitonutrijenti iz tog voća i povrća povoljno djeluju na zdravlje krvnih žila i sprečavaju oboljevanje od srčano-žilnih bolesti;
  • izbjegavajte zaslađene gazirane napitke, osobito one koje sadrže kofein. Kofein je alkaloid kave koji djeluje na ubrzanje rada srca i može opteretiti rad srca, osobito kod djece kojima srce radi brže nego kod odraslih;
  • izbjegavajte preslanu hranu, osobito slane grickalice i dodatno dosoljavanje jela. Previše soli u prehrani može utjecati na povišenje krvnog tlaka i dodatno opteretiti rad srca te utjecati na oboljevanje od srčano-žilnih bolesti;
  • umjesto preslanih i slatkih grickalica, svakodnevno možete grickati orašasto voće, poput badema, lješnjaka, kikirikija, pistacija, oraha itd. Ovo voće, kao i sjemenke poput suncokreta ili bundeve bogato je nezasićenim masnim kiselinama, ali i drugim sastojcima koje pomažu srčano-žilnom sustavu da bude zdravo i pravilno radi. Naravno, radije odaberite neslano orašasto voće.

Podijeli:

Školica zdrave prehrane

Novi projekt Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo nazvan »Školica zdrave prehrane« počinje se od travnja 2016. provoditi u OŠ Srdoči.

Opširnije

Indeks tjelesne mase (BMI)

Indeks tjelesne mase - ITM ili BMI (body mass index) koristi se kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima (BMI = kg/m2).
Stanje uhranjenosti određen pomoću ITM može se koristiti kao pokazatelj prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, ali ne u svrhu dijagnoze debljine ili zdravlja pojedinca. Za djecu i mladež koriste se tablice, dok odrasli mogu provjeriti svoj ITM na slijedećem linku...
Opširnije

Anketa

Smatrate li da treba uložiti puno truda u pravilnu prehranu?

Vidi rezultate

Loading ... Loading ...
Na vrh