Home » Opis programa » Rezultati prvog ciklusa Programa

Rezultati prvog ciklusa Programa

Javnozdravstveni problem pretilosti u sve većem je porastu u svijetu pa i u Hrvatskoj. Porast pretilosti zabilježen je i među djecom jer, prema zdravstvenoj anketi koju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HBSC) u 2016. godini bilo je 33% dječaka i 20% djevojčica s prekomjernom tjelesnom težinom ili je pretilo dok je 2014. godine prekomjernu tjelesnu težinu imalo oko 25% djece, a 11% djece bilo je pretilo.  Svakodnevno doručkuje nešto više od polovice djece, manje od polovice djece ne jede dovoljne dnevne količine voća, trećina djece svakodnevno konzumira slatkiše a pri tome je svakodnevno aktivno (najmanje 60 minuta umjereno do intenzivno) tek 39% dječaka i 26% djevojčica.

Budući da je osnovni cilj Programa „Školica zdrave prehrane“ usvajanje pravilnih prehrambenih navika i očuvanje zdravlja djece osnovnih škola grada Rijeke, pokazalo se da su edukacije i radionice najbolji odabir kako bi djeca u što većoj mjeri usvojila osnovne principe pravilne prehrane.

Program je tijekom 2016. i 2017. prošao svoj prvi ciklus provedbe. Učenici su se upoznali sa osnovnim principima pravilne prehrane, izvorima, funkcijom i značajem za zdravlje namirnica za pravilan rast i razvoj, kao i sa poremećajima koji nastaju kao posljedica nepravilne prehrane, samostalnim sastavljanjem zdravog obroka, da traže i prime pomoć pri rješavanju problema oko nepravilne prehrane.

Program se proveo u 23 osnovne škole grada Rijeke (48 razreda) među 923 učenika (91% od upisanih učenika) od čega je bilo 495 dječaka (54%) i 428 djevojčice (46%) u dva dijela.

Prvi dio Programa proveo se u 15 škola (OŠ Belvedere, OŠ Brajda, OŠ Centar, OŠ Dolac,  OŠ E. Kumičića, OŠ I. Zajca, OŠ Gelsi, OŠ Gornja Vežica, OŠ Kozala, OŠ Pećine, OŠ San Nicolo, OŠ Srdoči, OŠ Škurinje, OŠ Trsat, OŠ Turnić) među 438 učenika (47%) dok je drugi dio Programa obuhvatio 8 škola (OŠ F. Frankovića, OŠ V. Gortan, OŠ Kantrida, OŠ Pehlin, OŠ Podmurvice, OŠ N. Tesla, OŠ Vežica, OŠ Zamet) i 485 učenika (53%).

Kako bismo ocijenili uspješnost provođenja ovog zdravstveno-edukativnog programa proveli smo ispitivanje učenika prije i poslije održanih edukacija i radionica. Na samom početku Programa proveli smo anketni upitnik kojeg su učenici samostalno ispunjavali o njihovom zdravstvenom ponašanju i dnevnim aktivnostima, prehrambenim navikama te znanju o prehrani, a na kraju Programa odigrali smo kviz znanja gdje smo učenike ispitali o znanju o prehrani.

Među učenicima nismo provodili antropometrijska mjerenja već su oni sami upisivali svoju tjelesnu težinu i visinu. Sistematski pregledima učenika 5. razreda u gradu Rijeci utvrđena je oko četvrtina preuhranjene i pretile djece. Rezultati Programa pokazali su da je bilo samo 8% djece (dječaci 10%, djevojčice 6%) s prekomjernom tjelesnom težinom i samo 3% pretile djece (dvostruko više dječaka (4%) od djevojčica (2%)). Pretpostavljamo da dvije petine preuhranjene i pretile djece, više djevojčice nego dječaci, umanjuje svoju stvarnu tjelesnu težinu kako bi promijenilo svoju stvarnu sliku uhranjenosti. Učenici prosječno dnevno provedu oko sat i pol gledajući TV, a sjedeći i igrajući igrice na mobitelu, tabletu, kompjuteru prosječno dva sata dnevno, dječaci značajno više od djevojčica. Više od polovice učenika provede više od jedan sat dnevno gledajući TV i više od jedan sat igrajući se igrice. Četiri petine učenika se aktivno bavi nekim sportom, dječaci više od djevojčica. Tri četvrtine učenika doručkuje svakodnevno, a 10% uopće ne doručkuje. Ocjena kakvoće prehrambenih navika pokazala je da većina učenika ima prehranu s umjerenim karakteristikama mediteranske prehrane dok je 40% učenika imalo karakterističnu mediteransku prehranu koja se smatra poželjnom prehranom zbog dokazanih zdravstvenih prednosti poput smanjenja učestalosti pobola i  smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti (debljina, šećerna bolest, srčano-žilne bolesti, neki oblici karcinoma) kao i dužeg očekivanog trajanja života.

Prije provedenih edukacija gotovo svi učenici su smatrali da im temelj prehrane treba činiti voće i povrće, unatoč tome što djeci školske dobi u velikom udjelu trebaju žitarice i proizvodi. Samo je petina učenika znala koliko je potrebno dnevno pojesti voća i povrća za dobro zdravlje. Vrlo loše znanje imali su o izvorima i ulozi prehrambenih masti unatoč tome što su dobro znali za štetnosti prekomjernog konzumiranja masti. Djeci u rastu i razvoju trebaju mlijeko i mliječni proizvodi biti zastupljeni u dva do tri obroka, a samo je polovica učenika znala o zdravstvenim prednostima mliječnih proizvoda i izvorima kalcija u prehrani. Učenici su o ostalim hranjivim tvarima te ulozi tjelesne aktivnosti znali vrlo dobro.

Provedenim kvizom na kraju Programa učenici su unaprijedili svoje znanje o prehrani za četvrtinu, sa početnih 55% na 81%, što je u skladu s očekivanjima. Sva područja o izvorima i ulozi hranjivih tvari su znali vrlo uspješno, no, još uvijek nisu dovoljno znali o preporučenim količinama voća i povrća što bi trebalo unaprijediti kroz poboljšane javnozdravstvene poruke o konzumiranju voća i povrća.

Također smo povezali kakvoću prehrambenih navika sa stanjem uhranjenosti, ponašanjem učenika te znanjem o prehrani. Pokazalo se da ona djeca koja imaju loše prehrambene navike imaju i veću tjelesnu težinu, manje spavaju, značajno više vremena provode gledajući TV i igrajući se igrice, značajno su manje uključeni u sportske aktivnosti te imaju lošije znanje o prehrani u odnosu na učenike s karakterističnom mediteranskom prehranom koji imaju bolje znanje o prehrani, bolje su uhranjeni i više tjelesno aktivni.

Usvajanje znanja o prehrani ima utjecaja na bolje prehrambene i zdravstvene navike, dok ćemo nastavkom provođenja Programa s učenicima koji su bili uključeni u prvi ciklus Programa utvrditi tu povezanost koja uključuje provjere znanja o prehrani te razne radionice pripremanja jednostavnijih jela s naglaskom na mediteransku prehranu.

Stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije više od 30 godina nadziru i planiraju prehranu u gotovo svim dječjim vrtićima prema principima pravilne prehrane što više u skladu s mediteranskom prehranom. Programom „Školice“ nastojati ćemo uskladiti i školsku prehranu prema principima pravilne i mediteranske prehrane. Prema Programu, svim osnovnim školama predložen je jedinstveni školski jelovnik, a nadzorom i određivanjem kakvoće školskih obroka u narednom ciklusu Programa dati će se ocjena kakvoće prehrane u osnovnim škola grada Rijeke i još dodatno unaprijediti njena kakvoća.


Podijeli:

Na vrh