Hranjive tvari
Kada se govori o hrani, ljudi često, osim o pripremi različitih jela, govore i o hranjivim tvarima. Vjerojatno ste čuli „Popij mlijeko za zdrave kosti, u njemu ima kalcija.“ Da li je neka hrana puna određenih hranjivih tvari, pa zato kažu da je zdrava? Može li određena hrana biti izvor neke hranjive tvari? Što se to nalazi u hrani i gdje da nađem sve što mi treba i koliko trebam određene hrane jesti za svoje zdravlje?
Koje su to hranjive tvari i zašto su one dobre za nas?
Hranjive tvari su tvari u hrani koje naše tijelo koristi kako bi moglo pravilno funkcionirati i održati dobro zdravlje. Hranjive tvari potrebne su nam za energiju, za obnovu tjelesnih stanica, za rast i razvoj, otpornost na bolesti i za još mnogo funkcija u našem organizmu. Odgovarajuće količine hranjivih tvari za sve naše potrebe ovisne su o spolu, dobi, tjelesnoj aktivnosti i zdravstvenom stanju. Primjerice, neke određene hranjive tvari trebamo više ukoliko smo bolesni, poput vitamina, ili se bavimo nekim sportom pa nam treba više svih hranjivih tvari u odnosu na one koji se ne bave sportom.
Hranjive tvari općenito možemo podijeliti na:
- makronutrijente - ugljikohidrati, bjelančevine, masti, biljna vlakna i voda i
- mikronutrijente - vitamini i minerali, te razne aktivne tvari poput fitonutrijenata.
Zbog različitog sadržaja hranjivih tvari u hrani, neka hrana može biti "hranjivija" u odnosu na drugu, te za nju kažemo da je „visoke nutritivne gustoće“. Takva hrana su voće, povrće i žitarice, ali i mlijeko. S druge strane imamo hranu za koju kažemo da je „visoke energetske gustoće“, a to je ona koja je bogata šećerima i mastima, odnosno tvarima koje nam daju energiju. Često je takva hrana bogata i solima, te raznim drugim dodacima poput pojačivača okusa, aroma ili boja koji mogu biti vrlo štetni za zdravlje ukoliko ih često jedemo. Prehrana u kojoj često i u većoj količini jedemo takvu hranu dati će tijelu energiju, tako da nećemo osjećati glad, ali zbog toga što takva hrana nema drugih hranjivih tvari neće dati tijelu ono što mu treba za pravilan rast i razvoj te otpornost na bolesti. Takav način prehrane, istovremeno uz nedovoljnu tjelesnu aktivnost, uzrokuje debljanje i moguće oboljevanje od bolesti vezanih uz nepravilnu prehranu (šećerna bolest, srčano-žilne bolesti, neki oblici karcinoma...). Zbog toga je važno poznavati sastav hrane kako bismo mogli unositi dovoljno hranjivih tvari koje su nam potrebne ovisno o našoj dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti te zdravstvenom stanju, upravo kako bismo održali dobro zdravlje.