Kosti

Svaka osoba ima kostur sastavljen od mnogobrojnih kostiju, odrasli ih imaju oko dvjesto, djeca ih imaju nešto više. Kosti daju tijelu oblik, razmješteni na mnogo načina štite unutarnje organe, ali su važne za još mnogo toga. Ako ste ikada vidjeli pravi ljudski kostur ili kostur neke životinje možda ste pomislili da su sve kosti mrtve. Kosti u tijelu su različite, one su žive, neprestano se pregrađuju, rastu i mijenjaju se, a istovremeno su i lagane i jake.

Kosti daju potporu čitavom tijelu, a zbog svoje su građe vrlo otporne na savijanje, uvrtanje i pritisak. Najveći dio njihove mase (65%) su mineralne soli kalcija i fosfora, 25% čine bjelančevine, a 10% njihove mase je voda. Prema obliku, kosti mogu biti duge (npr. kosti nadlaktice i podlaktice), kratke (npr. kosti šake i kralješci) te plosnate (npr. kosti lubanje).

Duge kosti na završecima su zadebljale, a u središnjem, izduženom dijelu tanje. Zadebljali krajevi prekriveni su zaštitnom hrskavicom, dok je središnji dio obložen pokosnicom koja omogućuje rast kosti u širinu. Ispod nje se nalazi čvrsta koštana tvar koja u središtu tvori šupljinu, a prema krajevima poprima spužvastu građu. Središnja šupljina i prostori unutar spužvastog dijela su ispunjeni koštanom srži koja, između ostalog, proizvodi krvne stanice. Čvrsta koštana tvar građena je od koštanih stanica koje imaju brojne nastavke pomoću kojih su međusobno povezane. Koštane stanice raspoređene su tako da okružuju brojne kanaliće kojima prolaze krvne žile i živci.

Kako rastu kosti?

Kada se rodi, novorođenče ima oko 300 kosti, neke njegove kosti su potpuno izgrađene od hrskavice, dok su ostale kosti samo djelomično izgrađene od hrskavice. Hrskavica je mekana i savitljiva. Tijekom djetinjstva, kako dijete raste, hrskavica raste i polako ju zamjenjuju kosti, i to uz pomoć kalcija iz hrane, zato nam je kalcij jako važan u doba odrastanja. Što je veći unos kalcija u doba odrastanja biti će nam čvrće i gušće kosti, što je bitno za odraslo doba, za prevenciju osteoporoze – bolesti poroznih kostiju kada smo skloniji lomovima. Do trenutka kada se navrši 25. godina proces kalcifikacije kostiju će biti završen, poslije toga više nema rasta, a kosti su upravo tada najgušće što će ikada u životu biti.

Kako su kosti povezane u kostur?

Kosti našeg tijela međusobno su povezane na nekoliko načina. Pokretni spojevi između kostiju, tzv. zglobovi, omogućuju kretanje pojedinih dijelova ili čitavog tijela. Zglobna glavica jedne kosti ulazi u zglobnu čašicu druge kosti, što omogućuje pokretljivost u različitim smjerovima. Zglobne površine kostiju prekrivene su hrskavicom koja smanjuje trenje. Zglob je obavijen ligamentima koji tvore tzv. zglobnu čahuru i dodatno povezuju kosti zgloba. Nepokretne spojeve između kostiju nazivamo šavovima npr. kosti lubanje su tako povezane. Rubovi kostiju su nazubljeni pa mogu čvršće međusobno prijanjati.

Koje kosti čine kostur?

Kostur ljudskog tijela možemo podijeliti u tri velike skupine: kosti glave, kosti trupa i kosti udova.

Kosti glave dijelimo na kosti lica i kosti lubanje. Kosti lica su npr. gornja i donja čeljust, koje su međusobno zglobno povezane, nosne kosti i dr. Lubanja, koju čini nekoliko kostiju (čeona kost, sljepoočne kosti, zatiljna kost i dr.), štiti mozak i osjetila te je zglobno povezana s kralješnicom što omogućuje okretanje glave.

Kostur trupa sastoji se od kralješnice, koja je oslonac čitavog kostura, rebara i prsne kosti. Kralješnica je savitljiva i pokretna, a sastavljena je od 33 kratke, međusobno povezane kosti – kralješaka. Između kralješaka se nalaze hrskavične pločice koje smanjuju pritisak i ublažavaju trenje prilikom pokretanja tijela, npr. nakon skoka. Kralješnica drži glavu, dok plešemo, skačemo, hodamo, trčimo, nosimo težak teret, kralješnica nam daje ravnotežu i uporište. Kralješci imaju koštane nastavke za koje se vežu mišići, u sredini su šuplji, tako da kralješnica tvori cjevastu šupljinu u kojoj je smještena leđna moždina. Kralješnica nije ravna, već ima oblik slova S: u prsnom području lagano je savijena unatrag, a odmah ispod, u slabinskom području, lagano je savijena prema naprijed.

Na leđne kralješke zglobno je vezano 12 pari rebara koja se u obliku luka nastavljaju prema prednjoj strani trupa gdje ih se njih 10 pomoću hrskavice veže na prsnu kost. Dva najdoljnja para su slobodna, ali ipak vezana uz kralježnicu, samo na drugačiji način. Rebra tvore prsnu šupljinu u kojoj se nalaze pluća i srce.

Kosti udova se nadovezuju na kostur trupa – kosti ruke povezane su s trupom preko ramena kojeg čine ključna kost i lopatica, a kosti noge vezane su na trup pomoću zdjelice. Kosti ruke su nadlaktična kost, lakatna i palčana kost te kosti šake. Šaku čini mnogo manjih kostiju koje oblikuju prste. Zglob koji povezuje nadlaktičnu kost s lakatnom i palčanom naziva se lakatni zglob, a zglob između nadlaktične kosti i lopatice naziva se rame. Kosti noge čine bedrena kost (najveća kost ljudskog tijela), goljenica i lisna kost te kosti stopala. Stopalo čini mnogo manjih kostiju koje također oblikuju i prste. Zglob između bedrene kosti i zdjeličnih kostiju naziva se kuk, a zglob koji povezuje bedrenu kost s lisnom i goljeničnom kosti naziva se zglob koljena.

Bolesti i poremećaji kostiju i zglobova

Nepravilnim držanjem tijela, prečestim i predugim sjedenjem, često zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti i slabosti mišića, može nastati iskrivljenje kralješnice koje se kasnije vrlo teško ispravlja.

Spuštena stopala nastaju poremećajem u položaju kostiju stopala, što može biti uzrokovano nepravilnom obućom u djetinjstvu, dugotrajnim stajanjem ili oslabljenim mišićima stopala. Taj poremećaj je potrebno ispravljati odgovarajućim vježbama i obućom jer može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.

U dječje doba može se pojaviti rahitis. Rahitis je poremećaj metabolizma kalcija i fosfora pri kojem dolazi do njihovog nedovoljnog odlaganja u koštano tkivo organizma koji raste. Rahitis može nastati zbog nedostatka vitamina D, nedovoljnog izlaganja suncu i nedovoljnog unosa kalcija. Kosti nisu dovoljno čvrste i mogu se uslijed težine tijela deformirati, saviti što može imati trajne posljedice. Rahitis se najprije očituje lošim raspoloženjem, razdražljivošću i plačljivosti, a vidi se po manjku kalcija u krvi te deformaciji kostura: ˝O˝ noge, ˝X˝ noge, asimetrična lubanja, deformacije zdjelice, zubi i prsnog koša, sklonost lomovima kostiju i mlohavosti mišića.

Uslijed prevelikog pritiska, kost može puknuti. Prijelom kosti može biti unutarnji, zatvoreni, a ako kost probije mišićno tkivo i kožu, nastaje vanjski, otvoreni prijelom. Slomljena kost mora se postaviti u pravilan položaj i učvrstiti kako bi mogla opet srasti.

Osteoporoza je stanje gdje koštano tkivo postaje krhko i spužvasto. Tada kosti lako pucaju, a kralježnica se ponekad počinje savijati. Iako je to stanje koje se obično događa kod starijih ljudi, osobito žena, osteoproza se može dogoditi i kod mladih, osobito onih djevojaka koje pretjeruju sa intenzitetom vježbanja, a pri tome imaju neuravnoteženu prehranu, s nedovoljno kalcija, fosfora, vitamina D. U doba djetinjstva i puberteta redovito bavljenje nekim sportom ili vježbanjem uz istovremenu prehranu koja ima mnogo mliječnih proizvoda ili druge hrane bogate kalcijem može spriječi ili usporiti pojavu osteoporoze kasnije u životu.

Kako se možemo brinuti za naše kosti?

Kosti nam pomažu svaki dan u obavljanju raznih poslova, stoga se trebamo potruditi ih čuvati. Slomljene kosti se mogu izliječiti, ali to traje dugo i nije toliko zabavno dok čekamo oporavak, jer se nemožemo kretati i obavljati razne aktivnosti.

Evo nekoliko savjeta kako zaštititi kosti i zglobove:

• zaštitite kosti lubanje (ona štiti mozak) nošenjem kacige za vožnju biciklom, rolanje i pri ostalim sličnim sportovima. Kada vozite skateboard, bicikl ili romobil, rolate, kližete, stavite i štitnike za zglobove na laktove i koljena. Vaše kosti i zglobovi na tim mjestima će vam zahvaliti ukoliko padnete;
• ako igrate nogomet, rukomet, košarku, odbojku, hokej ili slične sportove uvijek nosite svu odgovarajuću i potrebnu opremu;
• ojačajte svoje kosti pijenjem mlijeka i drugih mliječnih proizvoda. Oni sadrže kalcij u velikoj količini i razne druge sastojke, poput vitamina D, koji pomažu kostima da su čvrste i jake. Za pravilan rast i razvoj kostiju bitna je i druga hrana poput plave ribe (srdele, inćuni, skuša, tuna…), jaja i zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj…). Potrudite se da često jedete ove namirnice;
• bavite se nekim sportom, bude aktivni, trčite, skačite, plešite, plivajte… Pritisak mišića na kost tijekom obavljanja sporta ili raznih tjelesnih aktivnosti dodatno će ojačati vaše kosti.

Mišići

Jeste li znali da imamo više od 600 mišića u svom tijelu? Oni rade sve, mišići srca pumpaju krv kako bi putovala tijelom, mišićima se smijemo, pomažu nam kretati se, trčati, popeti se, plesati, skakati, gledati… Neke mišiće možemo kontrolirati, dok drugi, poput mišića srca rade svoj posao bez da razmišljamo o njima. Mišići služe pokretanju tijela i čine gotovo polovicu njegove mase.

Koje mišiće imamo i kako rade?

U tijelu imamo tri vrste mišićnog tkiva: poprečno-prugasto, srčano i glatko. Poprečno-prugasto mišićno tkivo naziva se zbog naizmjeničnih tamnih i svjetlih pruga koja vidimo promatrajući mišićna vlakna pod mikroskopom. Poprečno-prugasto mišićno tkivo izgrađuje mišiće koji služe pokretanju, mogu se brzo stezati i opuštati, a njihov rad kontroliramo svjesno, ono što pomislimo oni rade. Srčano mišićno tkivo također ima poprečno-prugasti izgled, ali njegov rad nije pod utjecajem naše svijesti. Glatko mišićno tkivo izgrađuje stijenke probavnih organa, mokraćnog mjehura i dr. i također nije pod kontrolom naše svijesti.

Mišići trupa, ruku i nogu najčešće imaju vretenast oblik, za kosti su pričvršćeni tetivama i obavijeni mišićnom ovojnicom od vezivnog tkiva. Vezivno tkivo se nalazi između mišićnih snopića. Svaki snopić građen je od većeg broja mišićnih vlakana, poprečno-prugastog izgleda. Mišić se na jednom kraju može dijeliti u više “glava” pomoću kojih je pričvršćen na kost, pa ga nazivamo dvoglavi (dvoglavi mišić lista), troglavi (npr. troglavi mišić nadlaktice (triceps)), ili četveroglavi mišić (npr. četveroglavi mišić bedra (kvadriceps)). Mišići mogu imati i kružni oblik, npr. kružni mišić usta.

Mišići su vrlo elastični i podražljivi. Živčani sustav regulira rad mišića putem živaca čiji završeci podražuju mišićna vlakna na stezanje pri čemu se skrate i nabreknu, a kad su opušteni opet se izduže. Pri pokretanju različitih dijelova tijela različiti mišići često djeluju suprotno od onog drugog. Npr. pri podizanju nadlaktice steže se dvoglavi mišić nadlaktice, dok se troglavi mišić nadlaktice opušta. Pri spuštanju nadlaktice steže se troglavi, a opušta dvoglavi mišić nadlaktice. Uz takav rad, neke grupe mišića djeluju zajednički.

Kako nahraniti svoje mišiće?

Da bi mišići „radili“ trebaju ugljikohidrat glukozu koja do njih dolazi krvlju. Osim toga, u mišićima se nalaze i zalihe složenog ugljikohidrata glikogena koji otpušta glukozu kod većeg mišićnog rada, npr. kod bržeg trčanja. Međutim, uslijed velikih tjelesnih napora, npr. sprintanja, povećava se razgradnja glukoze u mišićima zbog velike potrebe za energijom, troši se mnogo kisika, a oslobađa se mnogo ugljikovog dioksida (CO₂). U takvim uvjetima uz mnogo ugljikovog dioksida stvara se mliječna kiselina koja onemogućuje daljnji normalan rad mišića te počinjemo osjećati umor i bol u mišićima. Kod sportaša i onih koji svakodnevno vježbaju potrebno je nadoknađivati zalihe glikogena kako bi imali „pogonsko gorivo“. Dobri izvori ugljikohidrata su voće, povrće, žitarice te mahunarke. Odaberite cjelovite žitarice (kao što su smeđa riža, zobene pahuljice, integralni kruh i proizvodi). Cjelovite žitarice i njihovi proizvodi sadrže složene ugljikohidrate koji će dati kroz duže vrijeme dovoljno glukoze za rad mišića, a osim energije, daju i mnogo drugih hranjivih tvari, osobito biljnih vlakana koji dobro djeluju na regulaciju glukoze u krvi.

Slatka hrana poput čokoladica, slastica ili slatkih pića, ali i raznih grickalica nisu najbolji izvor ugljikohidrata, jer oni sadrže mnogo šećera i raznih aditiva ili soli koje ne trebamo u našoj prehrani, a istovremeno ne sadrže druge hranjive tvari koje su nam potrebne. Kada, primjerice, jedemo čokoladice ili druge slatke grickalice neposredno prije nekog sporta, treninga ili natjecanja, možemo osjetiti navalu energije dobivenom razgradnjom velike količine šećera, ali i nagli pad energije prije nego što završimo aktivnost, pa ostanemo bez „goriva“. To se događa zato jer tijelo sagori prisutnu veliku količinu šećera, koja je odmah razgrađena (jednostavni ugljikohidrati), i vrlo brzo tijelo ostane bez daljnjeg šećera. Konzumacijom integralnih žitarica i voća, poput voćnog muesli bara, možemo duže vrijeme imati dovoljno energije dobivene od složenih ugljikohidrata koje tijelo dulje razgrađuje.

Naravno, za rast, rad i obnovu mišića treba mnogo bjelančevina, koje možemo dobiti od hrane koja sadrži mnogo bjelančevina. To su meso, perad, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi (namirnice životinjskog porijekla) te grahorice i orašasto voće (namirnice biljnog porijekla). Raznovrsnom prehranom možemo dobiti dovoljno bjelančevina, dok sportaši i oni koji svakodnevno vježbaju trebaju nešto više bjelančevina od ostalih kako bi održavali svoje mišiće. U namirnicama životinjskog porijekla nalaze se razne druge hranjive tvari koje su potrebne za rad, rast i obnovu mišića, poput raznih aminokiselina, L-karnitina i minerala poput magnezija. Naravno, s unosom bjelančevina treba razborito jer previše bjelančevina u prehrani može narušiti zdravlje, opteretiti rad bubrega, uzrokovati gubitak drugih hranjivih tvari, osobito kalcija, potaknuti razvoj srčano-žilnih bolesti itd. Stoga je važno voditi računa da se ne pretjeruje sa namirnicama bogatim bjelančevinama.

Za zdravlje i pravilan rad mišića treba i mnogo vitamina i minerala, a osobito željeza koje nosi kisik u mišiće, dok oni koji se bave nekim sportom i vježbanjem trebaju vitamina i minerala više od ostalih. Prehranom koja obiluje voćem, povrćem, mliječnim proizvodima i cjelovitim žitaricama može se dobiti dovoljno vitamina i minerala i raznih drugih biološki aktivnih tvari važnih za dobro zdravlje. Da bi dobili dovoljno željeza, treba jesti nemasno meso, ribu, perad te zeleno lisnato povrće.

Podijeli: