O disanju nikada ne razmišljamo, to je nešto što činimo nesvjesno, od trenutka kada smo se rodili. Disanjem upravlja središte za disanje, koje se nalazi u produženoj moždini. Iako je naše disanje nesvjesno, ipak možemo svjesno zaustaviti dah, npr. kada želimo duže roniti pod vodom, a možemo i povećati broj udisaja, npr. kada trčimo jer tada imamo pojačanu potrebu za kisikom.

Disanjem omogućujemo ulaz zraka (kisika) u tijelo, potrebnog za život. A kako ćemo izvući kisik iz zraka kojeg udišemo? Pomoću pluća. Pluća nam omogućuju da dišemo, a ostalim dijelovima dišnog sustava razgovaramo, vičemo, pjevamo, smijemo se, plačemo i još mnogo toga. Glavni dijelovi dišnog sustava su dušnik i pluća, a zapravo započinje nosnom šupljinom koja se nastavlja u ždrijelo, a zatim dolaze grkljan i dušnik. Dušnik je dugačka mišićna cijev 10 do 12 cm i promjera oko 2 cm. Smještena je ispred jednjaka. Vrlo je bitno da je dušnik neprestano prohodan, što mu omogućuju elastične stijenke ojačane hrskavičnim prstenovima.

Pluća su sastavljena od dva dijela, od lijevog i desnog plućnog krila. Dušnik se neposredno prije ulaska u pluća razdvaja na dušnice – dvije tanje cijevi koje ulaze svaka u jedno plućno krilo. Dušnice se potom granaju na sve tanje i tanje cjevčice – bronhiole, koje na svojim krajevima završavaju plućnim mjehurićima – alveolama. Pluća sadrže oko 300 milijuna alveola, te nam zbog toga ona izgledaju poput spužve. Svaka alveola izvana je obavijena spletom krvnih žila.

A kako zapravo dišemo?

Udisajem zrak prvo prolazi kroz nosnice, čija je unutrašnjost obložena dlačicama koje sprječavaju prolazak prašine i sitnih čestica koje se mogu naći u zraku. Udahnuti zrak potom ulazi u nosnu šupljinu gdje se zagrijava i vlaži. Nosna šupljina obložena je sluznicom koja također zaustavlja čestice prašine i različite mikroorganizme. Zrak dalje prolazi kroz stražnje otvore u ždrijelo, zatim u grkljan i dalje u dušnik i dušnice te kroz bronhiole ulazi u alveole. Dušnik i dušnice obloženi su sluznicom čije stanice imaju trepetljike koje još dodatno pročišćavaju udahnuti zrak.

Zrak sadrži oko 21% kisika. Kada udahnemo, plućni se mjehurići napune zrakom, a kisik iz zraka difuzijom prelazi iz plućnog mjehurića u krvne žile, odnosno u krv. U krvi se nalazi oko 16% kisika. U isto vrijeme, ugljični dioksid iz krvi prelazi iz krvnih žila preko stijenke alveole u njenu unutrašnjost, a zatim našim izdisajem ugljični dioksid se izbacuje van iz organizma. To se naziva plućno disanje. Cirkulacijom krvi udahnuti kisik dolazi do svih stanica u tijelu kojima je on potreban za život, odnosno kisik je potreban da se od hrane koju smo pojeli oslobodi energija. Pri tom procesu nastaje ugljični dioksid kojeg treba izbaciti iz organizma izdisajem. Taj proces razmjene kisika i ugljičnog dioksida se naziva stanično disanje.

Kada udišemo zrak pluća se šire, a kada izdišemo ona se skupljaju. Ovo širenje i skupljanje prsnog koša obavljaju trbušni i međurebreni mišići, te plosnati mišić ošit, koji s donje strane odjeljuje pluća od trbušne šupljine. Kada udahnemo, ošit se stegne i spusti, a rebra se podižu čime se širi prsni koš. Pluća se rastežu i u njih ulazi zrak. Kada izdahnemo, ošit se opusti i digne, rebra se spuste, a prsni se koš smanji. Pluća se skupljaju i zrak se istiskuje van. Pri normalnom udisaju, u pluća uđe oko pola litre zraka.

Kako nastaje glas?

Zvuk se u grkljanu (pomoću glasnica), u nosnoj i usnoj šupljini, a uz pomoć zubiju, jezika i usana oblikuje u glas. Grkljan se nalazi između ždrijela i dušnika. Na ulazu grkljana nalazi se poklopac koji pri gutanju sprječava ulazak hrane u dušnik. Grkljan je građen u obliku hrskavičnog prstena u čijoj se šupljini nalaze dva elastična nabora koji proizvode glas – glasnice. One se pomoću finih mišića međusobno približavaju ili udaljavaju, čime upravlja središte za govor u mozgu i produženoj moždini. Kad se glasnice približe, zrak koji struji ždrijelom uzrokuje njihovo titranje čime nastaje zvuk. Visina zvuka ovisi o međusobnoj udaljenosti glasnica.

Sigurno ste primijetili da muškarci imaju dublji, glas od žena. U pubertetu se grkljan kod dječaka ispupči, glasnice se tada izduže i glas im postaje dublji. To nazivamo mutiranje. Žene ne prolaze mutiranje, pa im glasnice ostaju kraće, pa im je i glas viši.

Bolesti organa za disanje

Možete ostati bez svog „dobrog glasa“. Glasnice su vrlo osjetljive na veliko naprezanje, npr. usljed dugotrajnog vikanja ili glasnog pjevanja, a osjetljive su i na zadimljen i hladan zrak. Neliječene prehlade, infekcije grla i dišnih puteva mogu glasnice oštetiti čime nastaje promuklost.

Gripa ili influenca je česta virusna bolest, a prenosi se kapljičnom zarazom, odnosno udisanjem zraka koji sadrži čestice nastale kihanjem ili iskašljavanjem oboljelih osoba. Protiv gripe se možemo cijepiti, ali ukoliko obolimo, gripu je potrebno preležati, pri čemu valja paziti da se smanji povišena tjelesna temperatura i uzima mnogo tekućine.

Bronhitis je upala sluznice dišnih puteva koju uzrokuju virusi i bakterije, a može se javiti i kao posljedica boravka u zagušljivim i zadimljenim prostorima. Bolest prati kašalj kojim tijelo izbacuje nakupljenu sluz iz dišnih puteva. Ukoliko se bronhitis ne liječi, može se oboliti od upale pluća koja može zahvatiti dio ili čitavo plućno tkivo.

Upalu pluća mogu uzrokovati bakterije, virusi, plijesni, a može nastati i udisanjem prašine ili kemijskih tvari koje se nalaze u zraku. Očituje se povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem i bolovima u plućima. Ukoliko se ne liječi, može uzrokovati teška oštećenja pa i smrt.

Angina je upala ždrijela i krajnika uzrokovana bakterijama. Ona se kod nekih ljudi može učestalo ponavljati, a jedno od riješenja može biti operativno uklanjanje krajnika.

Bakterija nazvana Kochov bacil uzročnik je vrlo opasne bolesti tuberkuloze (TBC-a) koja se širi kapljičnom zarazom. Očituje se suhim kašljucanjem, umorom i bezvoljnošću. Bolest je nakon otkrića cjepiva protiv tuberkuloze, tzv. BCG-a (beseže-a), uspješno prorijeđena, ali je još uvijek prisutna u zajednicama s lošijim životnim uvjetima.

Na žalost, rak (karcinom) pluća je vrlo raširena bolest današnjice, a povezana je s pušenjem jer više od 80% oboljelih od raka pluća su pušači. Bolest je vrlo opasna jer se može proširiti (metastazirati) i u ostale dijelove tijela, te završiti smrću.

Kako mogu sačuvati i unaprijediti zdravlje svog dišnog sustava?

Zdrava pluća uvelike nam mogu pomoći oko savladavanja nekih tjelesnih napora, a najbolji način da ih sačuvamo zdravima je da ne pušimo, da ne boravimo u neprozračenom i vlažnom prostoru. Pušenje nije dobro za bilo koji dio tijela, a osobito pluća. Dim cigarete oštećuje stijenku dušnika, tako da na njoj ne mogu zadržavati prašina i druge štetne tvari iz zraka, te nam one još više oštećuju pluća i mogu pogoršati zdravstveno stanje. Plućne alveole se također trajno i nepovratno oštećuju sastojcima dima cigarete i u takvom stanju sve je teže disati. U konačnici, dim cigareta može oštetiti stanice pluća toliko da se „zdrave“ stanice pluća promijene u stanice raka. Zdrava pluća su često dovoljno jaka da se oporave od prehlade ili upale pluća, ali kada je još prisutno pušenje, odnosno izloženost dimu cigarete, primjerice kao pasivni pušač, pluća mogu biti vrlo teško oštećena, a često i trajno.

Pluća, odnosno dišni sustav možemo zaštititi tako da nosimo zaštitne maske ukoliko moramo raditi sa opasnim kemikalijama, na mjestima gdje se stvara mnogo prašine, npr. kada se brusi kamen i slično.

Tjelesna aktivnost, odnosno što više trčanja, plivanja, igranja, bilo kojeg sporta na svježem zraku može pomoći plućima, ali i srcu da budu zdravi. Primijetili ste da pluća zahtijevaju više zraka kod intenzivnijeg vježbanja, jer stanice tijela trebaju dodatni kisik. Dubljim i češćim udisajima unosimo i više zraka (kisika), a pluća postaju jača i bolja u daljnjem savladavanju tjelesnog napora. Pri tome je važno da udahnuti zrak bude svijež, zbog toga je dobro što češće i više boraviti vani, na sviježem zraku. Raznovrsna prehrana, koja obiluje voćem i povrćem pomoći će zdravlju cijelog tijela, pa tako i plućima. Smatra se da narančasto i crveno voće i povrće obiluje vitaminima, mineralima te fitonutrijentima koji podupiru zdravlje pluća, dok pijenje mnogo vode može pomoći održati sluznicu dišnog sustava zdravom. Neki začini poput đumbira, češnjaka te pijenje raznih čajeva i soka od limuna ili naranče također mogu donekle spriječiti da obolimo virusa prehlade ili gripe.

Podijeli: