Preporučuje se jesti raznoliko voće svaki dan, voće raznih boja. Istraživanja pokazuju da 90% djece u dobi od četiri do osam godina jede preporučena dnevna serviranja voća, ali kada je voćni sok je uključen u računanje tih serviranja. Međutim, pokazalo se da voćni sok čini trećinu dnevnih serviranja voća, a taj udio se povećava kako djeca odrastaju, što znači da starija djeca jedu manje voća, a piju više sokova.

Zašto je voće važno?

Voće nam daje ugljikohidrate, vitamine, minerale, biljna vlakna, vodu i mnoge aktivne tvari poput fitonutrijenata (hranjive tvari prirodno prisutne u biljkama), koji pomažu našem tijelu da ostane zdravo. Fitonutrijenti, prirodne boje voća i povrća, kao što je crveni likopen iz rajčice, ljubičasti resveratrol iz grožđa, te žuti lutein iz jabuke daju snažnu antioksidantivnu zaštitu tijelu i mnoge druge zdravstvene dobrobiti, zbog toga svakodnevno trebamo jesti raznobojno voće, jer od svake boje dobivamo drugačiju zdravstvenu dobrobit, za bolji vid, kožu, probavni sustav itd.

Voće ima malu energetsku vrijednost u odnosu na mnoge druge namirnice, a svakodnevnom konzumacijom može pomoći u prevenciji prekomjerne tjelesne težine. Svakodnevno konzumiranje voća može pomoći boljoj probavi, te u zaštiti od kroničnih bolesti kao što su srčano-žilne bolesti, moždani udar i neki oblici raka. Različito voće koje jedemo može pomoći u zaštiti tijela na različite načine, tako da je važno odabrati voće različitih boja, svakodnevno, kao što su:

• zelena (jabuke, kruške, grožđe, kivi)
• narančasta (naranče, mandarine, marelice, breskve, dinja)
• žuta (banane, kruška, limun, ananas)
• crvena (jagode, trešnje, višnje, maline, ribizl, brusnice, lubenica)
• ljubičasta (borovnice, kupine, šljive, grožđe).

Koliko voća dijete treba jesti svaki dan?

Valja napomenuti da broj dnevnih serviranja varira ovisno o razini tjelesne aktivnosti, dobi i zdravstvenom stanju. Cijeli plod voća je bolji izbor od voćnog soka, bez obzira što je ocijeđen od voća, jer ono što bacimo nakon cijeđenja sadrži i druge poželjne hranjive tvari kao što su biljna vlakna.

Jedno serviranje voća jednako je:

• 1 srednja jabuka, banana, naranča ili kruška
• 2 marelice, mandarine, kivi ili šljive
• 1 šalica bobičastog voća poput jagoda, trešanja, malina, kupina, borovnica ili na kockice narezanog voća ili konzerviranog voća (bez dodang šećera).

Jedno serviranje voća može biti i voćni sok ili suho voće, ali se savjetuje konzumirati ih povremeno:

• 125ml voćnog soka (bez dodanog šećera)
• 30g suhog voća (suhe grožđice, brusnice, ananas…).

Voćni sok u količini od 125ml smatra se ekvivalentom za jedan komad voća s obzirom na energetsku vrijednost, ali on ne sadrži biljna vlakna iz svježeg voća. Česta konzumacija zaslađenog voćnog soka, zbog njegove kiselosti i prisutnog šećera može doprinijeti povećanom riziku od karijesa te se ne preporučuje davati djeci mlađoj od 1 godine.

Imajte na umu da se ne morate uvijek odabrati svježe voće: smrznuto, konzervirano ili suho voće je isto voće. Suho voće, međutim, ima više šećera i može se zadržati na zubima te tako povećati rizik od kvarenja zuba pa ga treba konzumirati povremeno, nekoliko puta tjedno u malim količinama. Kada je riječ o odabiru konzerviranog ili suhog voća, provjerite popis sastojaka na deklaraciji i odaberite ono sa manje ili bez dodane soli ili šećera, bez dodanih masnoća. Uvijek odaberite voće konzervirano u prirodnim sokovima, a ne u sirupu. Smrznuto voće je najmanje industrijski procesirano i vrlo se lako može uklopiti u pripremu deserata, mliječnih frapea ili domaćih kolača sa različitim voćem. Primjerice, ne mora biti ljeto da biste uživali u šumskom voću, smrznuto šumsko voće usred zime može pomoći u raznolikosti jedenja voća.

Neki su zabrinuti zbog količine šećera koje se nalazi u voću i zbog toga će smanjiti konzumaciju voća. Šećer u voću je prirodni šećer (fruktoza) i malo je vjerojatno da će dovesti do kronične bolesti poput šećerne bolesti ili prekomjerne tjelesne težine kao što to mogu druge slatke namirnice sa dodanim šećerima.

Podijeli: