Ova skupina namirnica nalazi se na dnu prehrambene piramide, a kao temelj prehrane, namirnice iz ove skupine preporučaju se biti prisutni u svakom obroku djeteta. Preporuča se jesti različite vrste žitarica, a prednost treba dati cjelovitim (integralnim, neoljuštenim) žitaricama i njihovim proizvodima, poput integralnog kruha i drugih pekarskih proizvoda, tjestenine, riže, proizvodima ili jelima koje sadrže zob, raž, ječam, heljdu, palentu ili neobrađene žitarice za doručak. Probajte u svoju prehranu dodati proso ili kvinoju, amarant ili proizvode od zrna pira. Te žitarice dolaze integralne, neobrađene i mogu obogatiti jelovnik sa većom količinom hranjivih tvari u odnosu na obrađene, rafinirane žitarice, poput proizvoda od bijelog ili polubijelog brašna. Preporučuje se u prehrani smanjiti pekarske proizvode od bijelog brašna, jer ti proizvodi sadrže veliku količinu šećera (škrob), masti (osobito trans-masti, poput krafni ili croissanta) i /ili soli, kao što su pekarski proizvodi i razna peciva, slanci i slični prozvodi.

Zašto je važno za djecu da jedu kruh i žitarice?

Kruh i žitarice su dobar izvor biljnih vlakana, ugljikohidrata, bjelančevina te raznih vitamina i minerala. Ova skupina namirnica djeci treba biti glavni izvor energije u prehrani, jer djeca, u odnosu na odrasle, trebaju nešto više energije potrebne za rast i razvoj, učenje i tjelesne aktivnosti. Žitarice su važan dio njihove pravilne prehrane, jer daju hranjive tvari i energiju potrebne za normalan rast i razvoj djeteta, osobito ukoliko su ona od cjelovitog zrna različitih vrsta žitarica. Postoje različiti načini pripreme, različita jela kojima možemo djeci pružiti različite vrste žitarica, koje se opet mogu dodatno obogatiti drugim namirnicama i tako doprinjeti boljoj hranjivosti. U stvari, tako se djeca uče da domaće pripremljena hrana može biti ukusnija i hranjivija nego industrijski pripremljena hrana.

Koja je razlika između cjelovitih, integralnih i obrađenih žitarica i proizvoda?

Cjelovite odnosno integralne žitarice su one koje sadrže svaki dio zrna, uključujući i vanjske slojeve, mekinje i klice čime imaju veliku hranjivu vrijednost. Obrađene žitarice imaju uklonjene mekinje i klicu gdje su pohranjene mnoge hranjive tvari, poput biljnih vlakana te raznih vitamina i minerala. Dakle, obrađene žitarice (bijelo brašno i proizvodi od njega) imaju manje hranjive vrijednosti nego cjelovite žitarice. Cjelovite žitarice i proizvodi sadrže složene ugljikohidrate koji će postepeno davati glukozu kao izvor energije i tako nam dulje dati energiju te osjećaj sitosti, za razliku od obrađenih, rafiniranih proizvoda od žitarica gdje ćemo dobivenu glukozu odmah iskoristiti.

Koliko serviranja kruha i žitarica djeca trebaju jesti svaki dan?

Djeci treba pružiti raznovrsne žitarice svaki dan i uglavnom odabrati cjelovite, integralne proizvode. Preporučena dnevna serviranja za djecu i mladež, odnosno broj dnevnih serviranja varira ovisno o razini tjelesne aktivnosti, dobi i zdravstvenom stanju. To su sve uvjeti za koja trebamo šećer odnosno glukozu koja će nam dati energiju potrebnu za rad, rast, razvoj i zdravlje. Dakle, ukoliko je netko intenzivnije tjelesno aktivan treba i više energije dobivene od žitarica.

Preporučeni dnevni broj serviranja žitarica i proizvoda s obzirom na spol i dob:

Jedno serviranje žitarica i proizvoda jednako je:

• 1 kriška kruha ili pecivo srednje veličine (40g) – svakodnevno bi djeca trebala barem polovinu dnevne količine kruha dobiti od cijelog zrna odnosno integralnog kruha;
• 1/2 šalice kuhane riže, tjestenine, njoka, ječma, heljde, griza, palente, zobi, kuskusa, bulgura, prosa ili kvinoje (75-120g);
• 2/3 šalice pahuljica od žitarica poput zobenih pahuljica ili cornflakesa (30g) ili 1/4 šalice muesli (30g);
• 1 croissant (60g) ili 1 mali kolač poput muffina (45g) bez punjenja ili dodataka;
• 1/4 šalice brašna (30g).

Podijeli: