Bez svojih endokrinih žlijezda i hormona koje one otpuštaju, vaše stanice ne bi znale kada trebaju učiniti važne poslove. Na primjer, kosti ne bi dobile poruku da je vrijeme da rastu, tijelo ne bi znalo da je vrijeme za početak puberteta, odnosno za tjelesne promjene koje „pretvaraju“ djecu u odrasle. Imamo razne endokrine žlijezde različitih veličina i oblika koji se nalaze u različitim dijelovima tijela, a to su epifiza, hipofiza, hipotalamus, štitnjača, paratiroidne žlijezde, timus ili prsna žlijezda, nadbubrežne žlijezde, gušterača, jajnici te sjemenici ili testisi. Hormoni koje one otpuštaju u krvotok pomažu pri regulaciji reprodukcije, metabolizmu, spavanju, krvnom tlaku, otkucajima srca itd..

Hipofiza je žlijezda otprilike veličine zrna graška, smještena “ispod” mozga i smatra se glavnom žlijezdom endokrinog sustava. Proizvodi i izlučuje razne hormone koji kontroliraju druge žlijezde i tjelesne funkcije, a za djecu je važna jer proizvodnjom hormona rasta pomaže da ona narastu.

Štitnjača je žlijezda smještena u vratu, a ima oblik leptira. Proizvodi hormone koji su važni za metabolizam, za rast te pomaže da ostanemo budni i puni energije. Paraštitne žlijezde smještene iza štitnjače su važne jer pomoću paratiroidnog hormona održavaju koncentraciju kalcija u krvi, kako bi živčani i mišični sustav mogli normalno funkcionirati. Paratiroidni hormon je, uz vitamin D, najvažniji čimbenik u metabolizmu kalcija i kosti.

Nadbubrežne žlijezde su važne za tijelo u njegovim teškim trenucima, na primjer kad smo bolesni ili pod stresom. Njihova glavna uloga je regulacija stresnog odgovora lučenjem kortikosterida i kateholamina, poput kortizona i adrenalina, te regulacije elektrolita u izvanstaničnoj tekućini tijela. Adrenalin je jedan od hormona nadbubrežne žlijezde koji nam može dati poticaj kada smo pod nekim stresom, kada iznenada trebamo pobjeći ili brzo reagirati. Kad je osoba iznenada potresena ili uplašena, mozak odmah šalje poruku nadbubrežnim žlijezdama da brzo luče adrenalin koji odmah dovede tijelo u stanje pripravnosti. Srce tuče brže i snažnije, zjenice se šire (više svjetlosti ulazi u oko), disanje se ubrzava, aktivnost probavnog sustava se smanjuje, a protok krvi u mišićima se povećava. Učinak je vrlo brz i intenzivan. Takva situacija iziskuje mnogo glukoze koja spremno čeka u krvi, stoga, učestalo lučenje adrenalina, primjerice kada smo često i dugotrajno izloženi stresnim situacijama, može imati za posljedicu oboljevanje od šećerne bolesti.

Gušterača je najveća endokrina žlijezda i nalazi se u trbušnoj šupljini. Gušterača izlučuje nekoliko hormona, ali najvažniji je hormon inzulin koji pomaže glukozi koja se nalazi u krvi da uđe u svaku stanicu tijela kako bi se potrošila za tvorbu energije. Svaka stanica treba glukozu za energiju, za rad, funkcioniranje, život, kao što, primjerice automobil treba gorivo. Trebamo paziti na unos i kvalitetu namirnica, dobivanje glukoze od namirnica, jer znamo što se događa kada automobilu ponestane goriva!

Bolesti endokrinog sustava

Za svoje normalno funkciniranje, organizam se mora dobro pobrinuti kako bi se hormoni izlučili u pravim količinama i u pravom trenutku. Ako postoji problem u radu endokrinog sustava ili neke žlijezde, osoba ne može rasti ili funkcionirati kao što bi trebala.

Šećerna bolest je čest problem rada endokrinog sustava. Kod šećerne bolesti gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, a osoba oboljela od šećerne bolesti treba svakodnevno uzimanje hormona inzulina kako bi regulirala šećer glukozu u krvi. Ukoliko ne uzima inzulin, oboljeli može pasti u dijabetičku komu, što može izazvati i smrt.

Endokrinološki poremećaj rada hipofize da ne stvara dovoljno hormona rasta može uzrokovati da dijete ne raste tako brzo kako se očekuje.

Poremećaj rada štitnjače može uzrokovati ubrzanje ili usporavanje našeg metabolizma, odnosno „brzine“ sagorjevanja energije, što može dovesti do mršavljenja ili debljanja te posljedičnih problema rada ostalih tjelesnih sustava.

Kako mogu sačuvati i unaprijediti zdravlje svog endokrinog sustava?

Neke hranjive tvari u određenim namirnicama mogu pomoći u održavanju zdravlja endokrinog sustava.

Hrana za zdravlje štitnjače

Štitnjača je najveća endokrina žlijezda, a bolesti i upala štitnjače mogu imati značajan učinak na cjelokupno funkcioniranje endokrinog sustava. Jod je bitan mineral za stvaranje hormona štitnjače, koji je izuzetno važan za metaboličke procese, metabolizam, primjerice brzinu kojom izgaramo energiju dobivenu od bjelančevina, masti ili ugljikohidrata. Osim jodirane kuhinjske soli, hrana bogata jodom je morska hrana, ribe, rakovi, školjke, morske alge. Vitamin D pomaže u kontroli ukupne proizvodnje hormona štitnjače. Za proizvodnju vitamina D dobro je izlaganje Suncu, ali ne dovoljno za naše potrebe, stoga trebamo jesti namirnice bogate vitaminom D kao što su riblje ulje (dobiveno od ulja jetre bakalara), jaja, mlijeko i mliječne proizvode, gljive i plavu ribu čime možemo povećati razinu vitamina D u tijelu. Selen je mineral koji pomaže aktiviranje enzima potrebnih za održavanje normalne funkcije štitnjače i potiče proizvodnju hormona štitnjače. Namirnice koje sadrže veliku količinu selena su meso (govedina, svinjetina), školjke, brazilski oraščići, tuna, škampi, srdele i losos.

Hrana za zdravlje nadbubrežnih žlijezda

Nadbubrežne žlijezde su izrazito važne u vrijeme stresa, jer one luče adrenalin i norepinefin kako bi tijelo odgovarajuće reagiralo na stresnu situaciju, spremno na „bijeg ili borbu“. Stresna situacija stimulira nadbubrežne žlijezde za oslobađanje kortizola, “hormona stresa” kako bi regulirao šećer (glukozu) u krvi, krvni tlak, metabolizam, imuni odgovor i protuupalne odgovore (ukoliko dođe do ozljede). Ako su razine kortizola dugotrajno visoke, nadbubrežna žlijezda se “iscrpi”. Prehranom se može pomoći tako da svakodnevno jedemo voće, povrće, cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke poput lana, sezama ili chia, mahunarke te plavu ribu. Ove namirnice sadrže mnogo sastojaka koji djeluju protuupalno, čime pomažu zaštititi tijelo ukoliko ste često izloženi stresnim situacijama.

Hrana za zdravlje hipotalamusa

Hipotalamus igra ključnu ulogu u metabolizmu i kontroli tjelesne težine. Prehrana u kojoj ima malo namirnica koje sadrže zasićene masti (meso, maslac, slastice), a mnogo namirnica sa mono- i poli- nezasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje, plava riba, orašasto voće, sjemenke poput lana, bundeve, suncokreta, chia) poboljšati će funkciju hipotalamusa.

Hrana za zdravlje epifize

Vjerojatno ste do sada doživjeli da ste nemirno spavali, odnosno da ste imali neki od poremećaja spavanja. Poremećaj u ciklusu spavanja ima postepene negativne posljedice na cijeli endokrini sustav i cjelokupno zdravlje. Vitamini B₅ (pantotenska kiselina) i B₆ (piridoksin) mogu pomoći epifizi kako bi proizvodila i otpuštala melatonin, hormon koji regulira mehanizam našeg „unutarnjeg sata“, po kojem imamo donekle ujednačene ritmove budnosti i spavanja. Hrana koja sadrži vitamine B₅ i B₆ su avokado, mahunarke, grah, leća, gljive, zeleno lisnato povrće, jaja, orašasto voće, plava riba poput srdele ili tune te nemasno meso, a osobito puretina.

Hrana za zdravlje gušterače

Gušterača ima ključnu ulogu u probavi hrane. Kada hrana izađe iz želuca u početak tankog crijeva (dvanaesnik), ona se miješa s probavnim enzimima iz gušterače koji neutraliziraju kiselinu iz želuca, sprečavajući oštećenja crijeva. Ovi enzimi također razgrađuju hranjive tvari, tako da se mogu apsorbirati prolaskom kroz crijevo u krvotok i tijelo. Gušterača proizvodi hormon inzulin koji regulira razinu šećera (glukoze) u krvi. Ukoliko jedemo hranu koja sadrži mnogo šećera, slastice, slatke napitke, hranu koja sadrži bijelo brašno (tjestenina, kruh, keksi, kolači), tada gušterača mora ubrzano raditi kako bi proizvela dovoljno inzulina potrebnog za vezanje i prenošenje šećera (glukoze) kojeg smo pojeli. Ukoliko često i mnogo jedemo namirnice bogate šećerom možemo iscrpiti gušteraču, te ona ili smanjeno proizvodi inzulin ili ga prestane proizvoditi. Tada obolimo od šećerne bolesti, ozbiljne i neizlječive bolesti pri kojoj često moramo kontrolirati razinu šećera u krvi, unositi inzulin, te paziti koju hranu i u kojoj količini konzumiramo. Možemo čuvati i njegovati svoju gušteraču tako da jedemo odgovarajuće namirnice, a njima možemo pomoći izbjeći i pankreatitis, bolnu upalu gušterače. Kako bismo pripazili da ne iscrpljujemo svoju gušteraču, trebamo rijeđe i u manjoj količini jesti namirnice bogate šećerom, a umjesto njih, ukoliko nam se jede slatko, radije odabrati slatko voće. Raznobojno voće i povrće, a osobito bobičasto voće prepuno je antioksidanata koji će pomoći spriječiti oštećenje stanica, baš kao i razno povrće, osobito brokula i zeleno lisnato povrće, rajčica, cikla, luk, češnjak. Fermentirani mliječni proizvodi s aktivnim probiotičkim kulturama („dobrim“ bakterijama) koje pomažu u održavanju imunog i probavnog sustava, mogu biti odličan izbor međuobroka, osobito kada se kombinira sa voćem ili sjemenkama, i naravno, bez dodanog šećera.

Podijeli: