Živčani sustav sastoji se od središnjeg živčanog sustava, kojeg čine mozak i leđna moždina te od perifernog živčanog sustava, kojeg čine živci koji povezuju mozak i leđnu moždinu sa svim dijelovima tijela.

Mozak – središnji živčani sustav

Središnji živčani sustav građen je od živčanog tkiva kojeg čine živčane stanice i potporne glija stanice. Mozak je zaštićen kostima lubanje, a leđna moždina kralješcima. Mozak i leđna moždina obavijeni su trima ovojnicama, a između srednje i unutarnje nalazi se tekućina, tzv. likvor, koja ublažava udarce mozga u lubanju prilikom naglih pokreta tijela. Mozak se sastoji od velikog mozga, malog mozga i produžene moždine.

Veliki mozak težak je oko 1400 grama, duboko je izbrazdan brazdama i vijugama te je podijeljen na dvije međusobno povezane polutke. Na površini se nalazi kora, sive je boje i u njoj se nalazi oko 15 milijardi živčanih stanica. Ispod kore nalazi se bjelkasti sloj u kojem su smještena pretežito živčana vlakna. Kora velikog mozga upravlja svim svjesnim aktivnostima te je podijeljena na područja u kojima se nalaze središta koja upravljaju pojedinim funkcijama: pamćenjem, razmišljanjem, osjetilima, osjećajima, kretanjem i dr.

Mali mozak smješten je iza velikog, na svojoj površini ima brazde i vijuge, a upravlja usklađivanjem pokreta i održavanjem ravnoteže.

Produžena moždina spaja mozak s leđnom moždinom koja pravlja nesvjesnim, vegetativnim funkcijama našeg tijela: disanjem, probavom, krvotokom i dr. Leđna moždina nastavlja se na produženu moždinu koja je smještena u cjevastoj šupljini unutar kralješnice. Ona povezuje mozak sa svim ostalim dijelovima tijela. Raspored bijele i sive tvari u leđnoj moždini suprotan je onom u mozgu: siva tvar se nalazi u unutrašnjosti, dok se bijela tvar nalazi izvana. U leđnu moždinu sa stražnje strane, između kralješaka, ulaze vlakna osjetilnih živaca koja dovode podražaje iz osjetila. S prednje strane iz leđne moždine izlaze vlakna pokretačkih živaca koja odvode naredbe u obliku podražaja prema mišićima i drugim organima. Podražaji koji stignu u leđnu moždinu prenose se i prema odgovarajućim središtima u mozgu. Leđna moždina upravlja refleksnim pokretima koji imaju vrlo važnu ulogu u obrani organizma. To su izrazito brzi i nesvjesni pokreti, primjerice kada prislonimo ruku na neki vruć predmet, ona se gotovo u istom trenu naglo povlači, a tek nakon toga osjetimo bol. Osjetilna vlakna dovode podražaj do sive tvari u leđnoj moždini gdje se on automatski prenosi na pokretačka vlakna kojima putuje do mišića. Mišić stezanjem izvodi pokret koji odmiče ruku od izvora topline.

Put od nastanka podražaja do reakcije mišića naziva se refleksni luk. Tek nakon što je izvršena mišićna reakcija, podražaj boli stiže do mozga.

Radom naših unutarnjih organa, krvotokom, disanjem, probavom, izlučivanjem i dr., upravlja autonomni ili vegetativni živčani sustav. Njegova upravljačka središta nalaze se u središnjem živčanom sustavu te su povezana s različitim dijelovima mozga pod čijim su utjecajem. Sastoji se od dva dijela: simpatikusa i parasimpatikusa. Njihova živčana vlakna preko produžene i leđne moždine dopiru do organa na koje utječu, na srce, dišni sustav, probavni sustav i dr. Simpatikus i parasimpatikus djeluju suprotno jedan drugome čime uspostavljaju ravnotežu u odvijanju vegetativnih funkcija tijela. Simpatikus pobuđuje srce, pluća, mišiće i druge organe na pojačan rad čime se oslobađa više energije, čime je organizam spreman za napore. Suprotno, parasimpatikus pojačava rad probavnih organa, smiruje disanje i krvotok i općenito djeluje opuštajuće na organizam. Osobito je aktivan nakon tjelesnih napora te noću dok spavamo.

Odakle dolaze osjećaji?

Uza sve za što je zadužen, mozak još upravlja i našim osjećajima. Vjerojatno ste bili sretni kada ste dobili baš onu igračku koju ste htjeli ili kada ste dobili peticu iz ispita. Vjerojatno ste bili jako tužni što se ne možete sa svojim prijateljem igrati jer je bio bolestan, ili ste bili stvarno ljuti kada vam nešto ne ide kako treba. Odakle dolaze ti osjećaji? Ti osjećaji dolaze iz mozga. Mozak ima malu skupinu stanica koja se zove amigdala što je latinski naziv za badem, jer ovo područje u mozgu izgleda poput njega. Znanstvenici vjeruju da je amigdala odgovorna za naše osjećaje. Normalno je da osjećamo sve različite vrste osjećaja, i one dobre i one loše. Ponekad ćemo se osjetiti malo tužno, a ponekad nas je možda strah, ili smo veseli, ili smo ljuti, sretni.

Kako pamtimo i kako se sjećamo?

Sjećate se ljetnih doživljaja od prošle godine, rođendanskih zabava? Kada razmišljate o tome, možda se nećete moći sjetiti baš svega, ali biste željeli zapamtiti sve i kasnije se sjećati što više toga. Kada učite, vjerojatno želite zapamtiti što više i da to što ste naučili znate još dugo i točno. To je naše pamćenje, jedno od složenih mogućnosti našeg mozga. Neki od dijelova mozga su zaduženi za pamćenje. Hipokampus je jedan od važnijih dijelova mozga koji obrađuje sjećanja. Smatra se da su stare i nove informacije ili sjećanja, obrađeni i pohranjeni u različitim područjima moždane kore ili “sive tvari” mozga – najveći, odnosno vanjski dio mozga.

Međutim, ne možemo pamtiti sve, zaboravljamo. Normalno je da povremeno zaboravimo ime nekoga koga smo nedavno upoznali ili gdje smo nešto ostavili. I naravno, svakome se dogodi da zaboravi odgovor na testu. Kako starimo, uobičajeno je da se zaboravlja više stvari. No, učestali gubitak pamćenja i zaboravljanje važnih stvari može biti ozbiljan problem, poput Alzheimerove bolesti. U ovoj bolesti, stvaraju se naslage u mozgu, a živčane stanice prestaju raditi što dovodi do gubitka pamćenja.

Bolesti i ozljede živčanog sustava

Do potresa mozga može doći uslijed jakog udarca u glavu. Očituje se nesvjesticom, a nakon toga povraćanjem i glavoboljom. Liječenje zahtijeva mirovanje.

Ozljede kralješnice mogu uzrokovati ozljedu leđne moždine, što uzrokuje prekid živčanih puteva, a time i oduzetost onih dijelova tijela kojima živčane podražaje dovode živci ispod prekinutog dijela leđne moždine. Ozljede ponekad mogu biti trajne, odnosno neizlječive, te osoba ima paralizu dijela tijela.

Zbog unutarnjih promjena na krvnim žilama može doći do pucanja žila i krvarenja te začepljenja krvnih žila u mozgu, odnosno poremećaja moždane cirkulacije, što nazivamo moždanom kapi ili moždanim udarom. Središta za određene funkcije tijela koja su smještena u dijelu zahvaćenom poremećajem cirkulacije prestaju obavljati svoje funkcije, zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari, što se očituje oduzetošću i poremećajem funkcije onih organa koji su pod kontrolom tih središta. Te ozljede ponekad mogu biti lakše i osoba se može dovoljno dobro opraviti, dok neke ozljede mogu biti neizlječive, odnosno, osoba ima trajna oštećenja.

Meningitis je upala ovojnica mozga i leđne moždine. Uzrokuju ga virusi, bakterije ili gljivice. Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela koje se putem krvi šire na mozak ili leđnu moždinu. Očituje se vrućicom, glavoboljom, ukočenim vratom i povraćanjem. Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću su: osjetljivost na svjetlo, promijenjeno stanje svijesti: preosjetljivost, nemir i smetenost, zatim bolovi u vratu i mišićima, poremećaj govora i drugi. Ukoliko se meningitis ne liječi ili se zakomplicira može uzrokovati: gubitak sluha, oštećenje mozga, gubitak vida, gluhoću i padavicu.

Padavica ili epilepsija može biti nasljedna bolest ili uzrokovana oštećenjima mozga. Javlja se u obliku češćih ili rjeđih napada tijekom kojih osoba gubi svijest i ima grčeve.

Što možemo učini za zdravlje mozga?

Možemo učiniti mnogo toga:

• svakodnevno jedite raznovrsnu hranu. Voće, osobito bobičasto voće, povrće, osobito zeleno lisnato, cjelovite žitarice i mliječni proizvodi sadrže kalij i kalcij, dva minerala koji su važni za živčani sustav, kao i vitamine B-kompleksa, plava riba i orašasto voće poput oraha, badema ili lješnjaka te sjemenki suncokreta ili lana sadrže masne kiseline, poput omega-3 masne kiseline vrlo važne za razvoj mozga, dok jaja sadrže lecitin koji je važan za prijenos živčanih impulsa;
• nosite kacigu kad vozite bicikl ili igrate druge sportove koji zahtijevaju zaštitu za glavu;
• nemojte piti alkoholna pića, ne koristite drogu ili duhan jer izrazito oštećuju živčane stanice;
• “uposlite” svoj mozak radeći zahtjevnije aktivnosti, kao što su zagonetke, matematički-logički zadaci, čitanje, sviranje, bilo koje vještine ili umjetnosti ili bilo što drugo gdje će mozak “vježbati”;
• spavajte svakodnevno ne manje od 8 sati kako biste odmorili moždanu aktivnost, da bude spremna za slijedeće izazove.

Podijeli: