Poznato je da prehrana ima velik utjecaj na zdravlje. Ukoliko djeca tijekom svog djetinjstva usvoje dobre prehrambene navike one će im ostati za cijeli život, provoditi će ih kao odrasle osobe čime mogu utjecati na dobro zdravlje i bolju kvalitetu života. Uspostavljanje pozitivnog odnosa prema hrani, odnosno stvaranje pravilnih prehrambenih navika uravnoteženom i prilagođenom prehranom od najranijeg djetinjstva, može dugoročno utjecati na dobro zdravlje u odrasloj dobi i bolju kvalitetu života.

Što roditelji mogu učiniti?

Roditelji često podcjenjuju svoju ulogu u prenošenju dobrih prehrambenih navika. Ukoliko djeci objasne ulogu hrane, odnosno ulogu dobrih namirnica za njihov rast i razvoj te zdravlje, tada su učinili prvi korak ka usvajanju uravnotežene prehrane i pomogli im razviti pravilan odnos prema hrani. Pri tome roditelji svakako trebaju imati na umu da djela govore više od riječi. Djeca gledaju, slušaju i uče promatrajući, a zatim ponove ono što su vidjeli. Budite svome djetetu uzor tako da sami imate uravnoteženu, pravilnu prehranu, jer samo tako se učinkovito mogu prenijeti pravilne prehrambene navike od najranijeg djetinjstva. Ponekad je potrebno objasniti djeci zbog čega je prehrana odraslih nešto različitija od prehrane djece. Odrasli, poznavajući svoje potrebe i navike, ulogu i sastav hrane i namirnica mogu oblikovati svoje prehrambene navike sa svrhom zadovoljenja svojih potreba i očuvanja zdravlja. Pri tome, ukoliko imaju dobro znanje, mogu naučiti i kvalitetno prenijeti to znanje svojem djetetu i tako zadovoljiti njihove potrebe i očuvati njihovo zdravlje. Portal „skolica-prehrane.rijeka.hr“ pruža dovoljno informacija o sastavu i ulozi hrane, kako nahraniti svoje tijelo te na koji način provoditi pravilne prehrambene navike.

Roditelji mogu svojim prehrambenim ponašanjem utjecati na svoju djecu tako da:

• svoje obroke jedu u umjerenim količinama koje zadovoljavaju njihove potrebe. Ponekad roditelji imaju veće potrebe, ukoliko su tjelesno aktivniji, što djeci treba objasniti;
• ne pretjeruju s grickalicama i slasticama;
• što više pripremaju jela kod kuće i uključe svoju djecu da pomognu. Pri tome mogu djecu uključiti u planiranje jelovnika, u nabavu hrane, guljenje i lakšu pripremu ili u posluživanje gotovih obroka;
• što više razgovaraju o hrani iz pet skupina namirnica i što one učiniti zdravlju, koju ulogu imaju u tijelu. Na primjer, “ova je jabuka sočna i ukusna, tijelu pomaže da bude zdravo, pomaže boljoj probavi, a istovremeno mogu uživati u njonoj slatkoći.” Ili “ova mrkva sadrže super hranjivu tvar koja se zove beta karoten a koji pomaže očima da imaju oštar i bistar vid.“ Ili “ova ukusna šalica mlijeka sadrži kalcij, mineral koji gradi kosti i zube i pomaže im da budu i ostaju jaki cijeli život.”;
• omoguće svom djetetu uravnoteženu prehranu koja je bogata raznovrsnim namirnicama iz svih pet skupina namirnica;
• osiguraju i utječu da svakodnevno dijete ima što hranjiviji doručaka pri tome neka zajedno doručkuju;
• piju vodu umjesto bezalkoholnih, slatkih napitaka bogatih dodanim šećerom i raznim aditivima i tako pokažu svom djetetu da je voda najbolji izvor tekućine;
• izbjegavaju negativne nazive za manje zdravu hranu kao što su ‘loša’ ili ‘debljajuća’. Nijedna vrsta hrane nije loša, problematično je pretjerivanje u količini i učestalosti konzumiranja određene hrane, poput preslane, slatke ili masne hrane. Umjesto toga, najbolje bi bilo da se upoznaju sa ulogom i sastavom hrane, a onu koju trebaju rijeđe jesti (grickalice, slastice, bezalkoholni napitci, fast food, pekarski proizvodi…) da ju zaista i rijeđe jedu;
• postave ograničenje na konzumiranje grickalica, slastica i sličnih namirnica koje treba izbjegavati, odnosno ne treba jesti svaki dan. Potrudite se da se cijela obitelj toga pridržava i umjesto njih ima hranjivije grickalice i napitke;
• potrude nabaviti što više hranjivijih prirodnih namirnica koje su djeci lako dostupne, kao što su svježe voće, orašasto voće, sjemenke bundeve ili suncokreta, integralni krekeri sa namazom od grahorica ili svježeg sira i sjemenki, tune, različiti fermentirani mliječni proizvodi, štapići od povrća itd.;
• djeci spriječe pijenje ili jedenje ispred televizora ili računala jer tako zanemaruju pravi osjećaj gladi, a istovremeno mogu konzumirati veće količine hrane (i dobiti višak energije odnosno „kilokalorija“) što dovodi do debljanja;
• što je češće moguće, jedu zajedno za stolom i pri tome isključe TV, tablet ili mobitel;
• što više poznaju svoje zdravlje, tijelo, svoje potrebe i poštuju osjećaj sitosti i gladi. Iako većina djece poznaje svoj osjećaj gladi i sitosti, ipak dopustite svom djetetu da pojede onoliko koliko može prema tim osjećajima. No, djeca često znaju jesti više, zbog potreba u rastu i razvoju, stoga se potrudite uvijek imati hranjiva jela i namirnice lako i brzo dostupna (voće, orašasto voće, integralni keksi ili krekeri…);
• se potrude više raditi sa svojom djecom i pri tome budu dovoljno strpljivi. Djeca od najranije dobi počinju stvarati stavove prema hrani, onu koju vole i ne vole, ali treba se potruditi ponuditi im raznolikost. Neke namirnice se mogu pripremiti na drugačiji način i tako uklopiti u prehranu, poželjno je ponuditi namirnicu u malim količinama i servirati ju na zanimljiv način. Treba imati mnogo strpljenja, ustrajnosti, mnogo pokušaja i maštovitosti kako bi dijete usvojilo pravilnu prehranu, ali ne treba se brzo odustati;
• izbjegavaju hranu nuditi kao nagradu ili kaznu ili njome ucjenjivati. Radije u te svrhe koristite aktivnosti poput odlaska na igranje u park ili na izlet ili slične aktivnosti koje uključuju različite sportove, odnosno tjelesne aktivnosti.

Važno je uz pravilnu prehranu imati i svakodnevnu prilagođenu tjelesnu aktivnost, jer oboje ima snažan utjecaj na cjelokupno zdravlje. Biti tjelesno aktivan je važan dio uravnoteženog načina života kojim ostvarujemo dobro zdravlje. Osim što utječe na brojne tjelesne funkcije, tjelesnom aktivnosti uravnotežujemo energetsku vrijednost naše prehrane te nam tako pomaže održati odgovarajuću tjelesnu težinu.

Nekoliko je načina kako možemo povećati tjelesnu aktivnost:

• smanjite vrijeme koje provodite ispred TV-a, kompjutera, tableta, mobitela na dva sata ili manje dnevno;
• potrudite se svom djetetu biti uzor, zajedno sa njime pođite se igrati vani ili šetati, trčati, voziti bicikl, role, zajedno se igrajte lovice, neke od igara s loptom, preskakanje konopa itd. odnosno bavite se nekom tjelesnom aktivnosti ili sportom najmanje 1 sat svaki dan, a možete to vrijeme zajednički provesti sa svojim djetetom;
• možete povećati svoje aktivnosti tako da više hodate do ili od posla ili škole, do trgovine, više i češće se penjete stepenicama, uređujete svoj okoliš (metenje poda, skupljanje lišća, košenje trave i slično);
• svojem djetetu radije darujte igračke za vanjske sportove poput lopte, užeta za skakanje, bicikla, rola, zmaja za puštanje i slično, radije nego DVD-ove, playstation igrice i slično.

Podijeli: